Autor: pitajte-doktora

Karcinom bubre�nih stanica (adenokarcinom)  je naj?e�?i tip raka bubrega kod odraslih i ovdje ?emo govoriti o toj vrsti tumora. 

Ljudsko tijelo ima dva bubrega, jedan na svakoj strani kralje�nice, iznad struka. Krv se u bubrezima filtrira i iz nje se urinom odstranjuju �tetni sastojci, lijekovi, vi�ak soli, teku?ine itd. Urin se skuplja u bubre�nim nakapnicama, podru?ju u sredi�tu bubrega, a zatim prolazi kroz ureter  u mjehur i kroz uretru van iz tijela. Bubrezi tako?er stvaraju hormone  (eritropoetin, renin, prostaglandini) koji poma�u kontrolirati krvni tlak i signaliziraju ko�tanoj  sr�i da stvara crvene krvne stanice kada se za tim uka�e potreba.

Postoje tri glavne vrste raka bubrega:

•  Karcinom bubre�nih stanica (adenokarcinom)  je naj?e�?i tip raka bubrega kod odraslih. 
• Wilmsov tumor (nefroblastom)  je  naj?e�?i tip raka bubrega kod djece. Ove vrste formiraju se u tkivima bubrega koji stvaraju mokra?u.
• Karcinom  prijelaznih stanica bubrega je rje?i tip raka bubrega  i formira se u bubre�noj nakapnici  (pelvisu)  i uretri kod odraslih osoba.

Karcinom bubre�nih stanica (nazvan i rak bubrega ili adenokarcinom bubrega) je bolest u kojoj se maligne stanice nalaze u sluznici tubula (vrlo male cijevi) u bubregu.  Si?u�ni  tubuli u bubrezima filtriraju i ?iste krv. Eliminiraju otpadne tvari i stvaraju urin ili mokra?u.  

Faktori rizika

• Pu�enje.
• Zloupotrebu nekih lijekova protiv bola, uklju?uju?i i bezreceptne lijekove protiv bolova, kroz dugi vremenski period.
• Debljina.
• Visoki krvni tlak.
• Obiteljska anamneza raka bubre�nih stanica.
• odre?ena genetska  stanja, kao �to su Von Hippel-Lindau sindrom ili nasljedni papilarni karcinom bubre�nih stanica.

Simptomi

Krv u urinu.

• Izraslina u abdomenu.
• Bol u slabinama koja ne prolazi.
• Gubitak apetita.
• Neobja�njivi gubitak tjelesne te�ine.
• Anemija.

Dijagnostika

* Fizikalni pregled i anamneza

* Ultrazvu?ni pregled

* Biokemijske analize  krvi

* Analiza urina

* Test funkcije jetre

* Intravenska pijelografija (IVP)

* CT sken-kompjuterizirana tomografija

* MRI (magnetska rezonancija)

* RTG prsnog ko�a

* Biopsija

Stadiji

Stadij I

U stadiju I, tumor je veli?ine 7 centimetara ili manji i nalazi se samo u bubrezima.

Stadij II

U stadiju II tumor je ve?i od 7 centimetara i nalazi se samo u bubrezima.

Stadij III

• tumor je u bilo kojoj veli?ini i rak se nalazi samo u bubrezima i u jednom ili vi�e obli�njih limfnih ?vorova; ili
• rak se nalazi u glavnim krvnim �ilama bubrega ili u sloju masnog tkiva oko bubrega. Rak se mo�e na?i u jednom ili vi�e obli�njih limfnih ?vorova.

Stadij IV

U stadiju IV, rak se pro�irio:

• izvan sloja masnog tkiva oko bubrega i mo�e se na?i u nadbubre�noj �lijezdi koja se nalazi iznad bubrega ili u obli�njim limfnim ?vorovima; ili
• na druge organe, kao �to su plu?a, jetra, kosti ili mozak  te se mo�e pro�iriti i na limfne ?vorove.

Recidivni rak bubrega

Recidivni rak bubrega je rak koji se ponavlja (vra?a se) nakon �to se lije?i. Rak se mo�e vratiti u bubreg ili u druge dijelove tijela.

Lije?enje

1. Operacija

* Parcijalna nefrektomija: kirur�ki postupak uklanjanja raka unutar bubrega i dijela zdravog tkiva oko raka. Parcijalna nefrektomija se provodi kako bi se sprije?io gubitak funkcije bubrega kada je drugi bubreg  o�te?en ili je ve? uklonjen.

* Jednostavna nefrektomija: kirur�ki postupak uklanjanja samo bubrega.

* Radikalna nefrektomija: kirur�ki postupak za uklanjanje bubrega, nadbubre�ne �lijezde, okolnog tkiva i obi?no obli�njih limfnih ?vorova.

Kada operacija odstranjenja raka nije mogu?a, mo�e se provesti  arterijska embolizacija kako bi se tumor smanjio. Kroz mali rez umetne se kateter (tanka cijev  u glavnu krvnu �ilu koja te?e do bubrega). Mali komadi posebne �elatinske spu�ve ubrizgavaju se kroz kateter u krvnu �ilu. Spu�ve blokiraju protok krvi u bubreg i sprije?avaju da stanice raka dobiju kisik i hranjive  tvari koje im trebaju za rast. 

2. Radioterapija/ zra?enje

U lije?enju raka bubrega  koristi se vanjska radioterapija koja se mo�e koristiti i kao palijativna terapija za smanjivanje simptoma i unapre?enje kvalitete �ivota pacijenta. 

3. Kemoterapija

4. Biolo�ka terapija ili imunoterapija

 U lije?enju raka bubre�nih stanica koriste se ili prou?avaju sljede?e vrste biolo�ke terapije:

• Nivolumab: Nivolumab je monoklonalno antitijelo koje poja?ava imunolo�ki odgovor tijela na stanice karcinoma bubre�nih stanica.
• Interferon: Interferon utje?e na dijeljenje stanica raka i mo�e usporiti rast tumora.
• Interleukin-2 (IL-2): IL-2 poti?e rast i aktivnost mnogih imunolo�kih stanica, posebno limfocita (tip bijelih krvnih stanica). Limfociti mogu napasti i ubiti stanice raka.

5. Ciljana terapija

U lije?enju raka bubrega koristi se terapija monoklonalnim antitijelima te inhibitori kinaze.

Lije?enje raka bubrega prema stadijima bolesti

STADIJ I KARCINOMA BUBRE�NIH STANICA

• Operacija (radikalna nefrektomija, jednostavna nefrektomija ili parcijalna nefrektomija).
• Radioterapija kao palijativna terapija za ubla�avanje simptoma u bolesnika koji se ne mogu operirati.
• Arterijska embolizacija kao palijativna terapija.
• Klini?ko ispitivanje novog lije?enja.

STADIJ II KARCINOMA BUBRE�NIH STANICA

• Opercija  (radikalna nefrektomija ili parcijalna nefrektomija).
• Operacija (nefrektomija), prije ili poslije terapije zra?enjem.
• Radioterapija kao palijativna terapija za ubla�avanje simptoma kod bolesnika koji ne mogu biti operirani.
• Arterijska embolizacija kao palijativna terapija.
• Klini?ko ispitivanje novog lije?enja.

STADIJ III KARCINOMA BUBRE�NIH STANICA

• Operacija (radikalna nefrektomija). Mogu se ukloniti i krvne �ile u bubrezima i neki limfni ?vorovii.
• Arterijska embolizacija nakon operacije (radikalna nefrektomija).
• Radioterapija kao palijativna terapija za ubla�avanje simptoma i pobolj�anje kvalitete �ivota.
• Arterijska embolizacija kao palijativna terapija.
• Opercija (nefrektomija) kao palijativna terapija.
• Radioterapija prije ili nakon operacije (radikalna nefrektomija).
• Klini?ko ispitivanje biolo�ke terapije nakon operacije.

STADIJ IV I RECIDIVNI  KARCINOM BUBRE�NIH STANICA

• Operacija (radikalna nefrektomija).
• Operacija (nefrektomija) za smanjenje veli?ine tumora.
• Ciljana terapija.
• Biolo�ka terapija.
• Radioterapija kao palijativna terapija za ubla�avanje simptoma i pobolj�anje kvalitete �ivota.
• Klini?ko ispitivanje novog lije?enja.

Rabdomiosarkom je naj?e�?i sarkom mekog tkiva u djece mla?e od 14 godina.

Rabdomiosarkomi su maligni tumori iz skupine sarkoma mekih tkiva koji se razvijaju iz popre?no-prugastog mi�i?nog tkiva. Naj?e�?i su na rukama i nogama, ali se mogu razviti u glavi i vratu, u reproduktivnim i mokra?nim organima, npr. vagini ili mjehuru. Naj?e�?e poga?aju djecu.

Postoje tri vrste rabdomiosarkoma:

1. Embrionalni: Ovaj se tip naj?e�?e javlja u podru?ju glave i vrata ili u genitalnim ili urinarnim organima, ali se mo�e pojaviti bilo gdje u tijelu. To je naj?e�?i tip rabdomiosarkoma.

2. Alveolarni: Ovaj se tip naj?e�?e javlja u rukama ili nogama, prsima, trbuhu, genitalnim organima ili analnom podru?ju.

3. Anaplasti?ni: Ovo je najmanje ?est tip rabdomiosarkoma u djece.

Faktori rizika

• Pleuropulmonarni blastom.
•  Li-Fraumeni sindrom.
• Neurofibromatoza tipa 1 (NF1).
• Costellov sindrom.
• Beckwith-Wiedemannov sindrom.
• Noonan sindrom.
• Visoka tjelesna masa pri ro?enju

Simptomi

• Izraslina ili oteklina koja postaje sve ve?a ili ne nestaje. Mo�e biti i bolna.
• Ispup?eno oko.
• Glavobolja.
• Problemi s mokrenjem ili radom crijeva.
• Krv u urinu.
• Krvarenje u nosu, grlu, vagini ili rektumu.

Dijagnostika

* RTG organa i kostiju, npr. toraksa

* CT skeniranje (CAT scan

* Kompjutorizirana tomografija (CT) abdomena

* MRI (magnetska rezonancija)

* PET skeniranje (pozitronska emisijska tomografija)

* Skeniranje kostiju

* Aspiracija i biopsija ko�tane sr�i (iz uzorka se radi citogenetska analiza, RT�PCR –lan?ana reakcija polimerazom uz prethodnu reverznu transkripciju, fluorescentna in situ hibridizacija (FISH), imunohistokemija,  svjetlosna mikroskopija)

Prognoza

Prognoza ovisi o sljede?em:

• Gdje je u tijelu po?eo tumor.
• Dob pacijenta.
• Veli?ina tumora u vrijeme dijagnoze.
• Je li tumor potpuno uklonjen operacijom.
• Vrsta rabdomiosarkoma (embrionalni, alveolarni ili anaplasti?ni).
• Postoje li odre?ene promjene u genima.
• Da li se tumor pro�irio na druge dijelove tijela u vrijeme dijagnoze.
• Da li je tumor bio u limfnim ?vorovima u vrijeme dijagnoze.
• Da li tumor reagira na kemoterapiju i / ili zra?enje.

Lije?enje

Lije?enje rabdomiosarkoma u djetinjstvu ?esto uklju?uje operaciju, zra?enje i kemoterapiju. Redoslijed ovih tretmana ovisi o tome gdje je u tijelu nastao tumor, veli?ini tumora, tipu tumora i je li se tumor pro�irio na limfne ?vorove ili druge dijelove tijela.

RABDOMIOSARKOM MOZGA I GLAVE I VRATA

• Za tumore mozga: Lije?enje mo�e uklju?ivati ??operaciju uklanjanja tumora, zra?enje i kemoterapiju.
• Za tumore glave i vrata koji su u ili u blizini oka: Lije?enje mo�e uklju?ivati ??kemoterapiju i zra?enje. Ako tumor ostane ili se vrati nakon lije?enja kemoterapijom i radijacijskom terapijom, mogu?a je i operacija uklanjanja oka i nekih tkiva oko oka.
• Za tumore glave i vrata koji se nalaze u blizini uha, nosa, sinusa ili baze lubanje, ali ne u ili blizu oka: Lije?enje mo�e uklju?ivati ??zra?enje i kemoterapiju.
• Za tumore glave i vrata koji nisu u ili blizu oka i ne blizu uha, nosa, sinusa ili baze lubanje: Lije?enje mo�e uklju?ivati ??kemoterapiju, zra?enje i operaciju uklanjanja tumora.
• Za tumore glave i vrata koji se ne mogu ukloniti kirur�kim zahvatom: Lije?enje mo�e uklju?ivati ??kemoterapiju i zra?enje uklju?uju?i stereotakti?ku terapiju zra?enja.
• Za tumore grkljana (govorni organ): Lije?enje mo�e uklju?ivati ??kemoterapiju i zra?enje. Kirur�ki zahvat za uklanjanje grkljana obi?no se ne primjenjuje kako bi se sa?uvala funkcija govora.

RABDOMIOSARKOM RUKU ILI NOGU

• Kemoterapija nakon koje slijedi operacija za uklanjanje tumora. Ako tumor nije potpuno uklonjen, mo�e se obaviti druga operacija uklanjanja tumora. Mo�e se dati i radijacijaka terapija..
• Za tumore ruku ili stopala mogu se dati terapija zra?enjem i kemoterapija. Tumor se ne mo�e ukloniti jer bi to utjecalo na funkciju �ake ili stopala.
• Disekcija limfnih ?vorova (jedan ili vi�e limfnih ?vorova se uklanjaju i uzorak tkiva provjerava pod mikroskopom radi znakova raka).

         -Za tumore u rukama uklanjaju se limfni ?vorovi u blizini tumora i u podru?ju pazuha.

         -Za tumore u nogama uklanjaju se limfni ?vorovi u blizini tumora i u podru?ju prepona.

RABDOMIOSARKOM U GRUDNOM KO�U, TRBUHU ILI ZDJELICI

• Za tumore u prsima ili abdomenu (uklju?uju?i zid grudnog ko�a ili trbu�ni zid): mo�e se obaviti operacija (�iroka lokalna ekscizija). Ako je tumor velik, kemoterapija i radioterapija se daju kako bi se tumor smanjio prije operacije.
• Za tumore zdjelice: Mo�e se obaviti operacija (�iroka lokalna ekscizija). Ako je tumor velik, kemoterapija se daje kako bi se tumor smanjio prije operacije. Radioterapija se mo�e dati nakon operacije.
• Za tumore dijafragme: Nakon biopsije tumora slijedi kemoterapija i terapija zra?enjem kako bi se tumor smanjio. Operacija se mo�e obaviti kasnije kako bi se uklonile sve preostale stanice raka.
• Za tumore �u?nog mjehura ili �u?nih kanala: Nakon biopsije tumora slijedi kemoterapija i zra?enje.
• Za tumore mi�i?a ili tkiva oko anusa ili izme?u vulve i anusa ili skrotuma i anusa: Operacija se izvodi kako bi se uklonio �to ve?i dio tumora i neki obli�nji limfni ?vorovi, nakon ?ega slijedi kemoterapija i terapija zra?enjem.

RABDOMIOSARKOM BUBREGA

• Za tumore bubrega: Operacija  uklanjanja �to ve?eg broja tumora. Mogu se dati i kemoterapija i terapija zra?enjem.

RABDOMIOSARKOM MOKRA?NOG MJEHURA ILI PROSTATE

• Za tumore koji su samo na vrhu mjehura obavlja se operacija (�iroka lokalna ekscizija).
• Za tumore prostate ili mjehura (osim vrha mjehura):

-Najprije se daju kemoterapija i radioterapija kako bi se tumor smanjio. Ako stanice raka ostanu nakon kemoterapije i radioterapije, ostatak tumora otklanja se operacijom. Operacija mo�e uklju?ivati uklanjanje prostate, dijela mjehura ili eksenteracija zdjelice bez uklanjanja rektuma. (To mo�e uklju?ivati uklanjanje donjeg crijeva i mokra?nog mjehura. U djevoj?ica se mo�e ukloniti cerviks, vagina, jajnici i obli�nji limfni ?vorovi).

-Najprije se daje kemoterapija kako bi se smanjio tumor. Nakon toga ide operacija uklanjanja tumora, ali ne i mjehura ili prostate. Interna ili vanjska terapija zra?enjem mo�e se dati nakon operacije.

-Operacija za uklanjanje tumora, ali ne i mjehura ili prostate. Interna terapija zra?enjem daje se nakon operacije.

RABDOMIOSARKOM PODRU?JA U BLIZINI TESTISA

• Operacija uklanjanja testisa i sjemenika. Limfni ?vorovi u stra�njem dijelu trbuha mogu se provjeriti na rak, osobito ako su limfni ?vorovi veliki ili je dijete starije od 10 godina.
• Ako se tumor ne mo�e potpuno ukloniti operacijom, mo�e se uklju?iti radioterapija.

RABDOMIOSARKOM VULVE, VAGINE, MATERNICE, CERVIKSA ILI JAJNIKA

• Za tumore vulve i vagine: Lije?enje mo�e uklju?ivati kemoterapiju nakon koje slijedi operacija uklanjanja tumora. Interna ili vanjska terapija zra?enjem mo�e se dati nakon operacije.
• Za tumore uterusa: Lije?enje mo�e uklju?ivati kemoterapiju sa ili bez zra?enja. Ponekad mo�e biti potrebna operacija kako bi se uklonile sve preostale stanice raka.
• Za tumore cerviksa: Lije?enje mo�e uklju?ivati kemoterapiju nakon koje slijedi operacija za uklanjanje preostalog tumora.
• Za tumore jajnika: Lije?enje mo�e uklju?ivati kemoterapiju nakon koje slijedi operacija za uklanjanje preostalog tumora.

METASTATSKI RABDOMIOSARKOM

• Lije?enje, kao �to je kemoterapija, radijacijska terapija ili operacija uklanjanja tumora, koristi se za  mjesto gdje se tumor prvi put formirao. Ako se rak pro�irio na mozak, le?nu mo�dinu ili plu?a, terapija zra?enjem se tako?er mo�e dati na mjesta gdje se rak pro�irio.
• Klini?ko ispitivanje imunoterapije (terapija cjepivom).

REKLURENTNI ILI POVRATNI  RABDOMIOSARKOM DJE?JE DOBI

Mogu?nosti lije?enja refraktornog  rabdomiosarkoma u djetinjstvu temelje se na mnogim ?imbenicima, uklju?uju?i gdje se u tijelu rak vratio, kakvu vrstu lije?enja je dijete imalo prije i potrebe djeteta.

Lije?enje  rekurentnog rabdomiosarkoma kod djece mo�e uklju?ivati jedno ili vi�e sljede?eg:

• Operacija.
• Terapija radijacijom.
• Kemoterapija.
• Klini?ko ispitivanje ciljane terapije ili imunoterapije (sirolimus, ipilimumab, nivolumab ili pembrolizumab).
• Klini?ko ispitivanje ciljane terapije s inhibitorom tirozin kinaze (MK-1775 ili kabozantinib-S-malatom) i kemoterapijom.
• Klini?ko ispitivanje koje provjerava odre?ene promjene gena kao uzorak pacijentovog tumora. Vrsta ciljane terapije koja ?e se dati pacijentu ovisi o vrsti genskih promjena.

Multipli mijelom  je progresivna zlo?udna bolest pri kojoj dolazi do nekontroliranog stvaranja plazma stanica u  ko�tanoj sr�i. 

Plazma stanice su stanice imunolo�kog sustava koje proizvode protutijela, koja poma�u tijelu da se bore protiv infekcije i bolesti. Multipli mijelom ili plazmocitom je bolest u kojoj se u u ko�tanoj sr�i stvara previ�e abnormalnih plazma stanica.

Abnormalne plazma stanice stvaraju  M proteine, abnormalna antitijela koja se nakupljaju u ko�tanoj sr�i i mogu uzrokovati zgu�njavanje krvi ili o�te?enje bubrega.

Abnormalne plazma  stanice mogu formirati tumore u kostima ili mekom tkivu. Kada postoji samo jedan tumor, bolest se naziva plazmacitom. Kada postoji vi�e od jednog tumora, bolest se naziva multipli mijelom. Obje bolesti su zlo?udne.

Plazmocitom ne mora dugo vremena prouzrokovati nikakve simptome i znakove, a otkrije se ?esto tek kad je bolest uznapredovala. Multipli mijelom  mo�e oslabiti kost, izazvati prevelik nivo kalcija u krvi i o�tetiti bubrege i druge organe. Bol u kostima je ?est simptom uznapredovalog  multiplog mijeloma. Drugi znakovi i simptomi uklju?uju ?este infekcije, anemiju, krvarenje, uko?enost ili trnce i slabost.

Jedna vrsta benigne plazmatske neoplazme naziva se monoklonska gamapatija neodre?enog zna?aja (MGUS). U MGUS-u su niske razine M proteina i nema simptoma ili znakova o�te?enja tijela. U rijetkim slu?ajevima, MGUS mo�e postati multipli mijelom.

Plazmocitom

U ovoj vrsti neoplazme plazma stanica, abnormalne plazma stanice nalaze se na jednom mjestu i tvore jedan tumor, nazvan plasmocitom. Ponekad se plasmocitom mo�e izlije?iti. Postoje dvije vrste plasmocitoma.

• U izoliranom plazmocitomu kosti, postoji jedan tumor plazma stanica u kosti, manje od 10% ko�tane sr�i se sastoji od plazma stanica, a nema drugih znakova raka. Plasmocitom kosti ?esto postaje multipli mijelom.

• U ekstramedularnom plazmacitomu, postoji jedan tumor plazma  stanica u mekom tkivu, ali ne u kostima ili ko�tanoj sr�i. Ekstramedularni plazmocitomi obi?no nastaju u tkivima grla, tonzila i paranazalnih sinusa.

Znakovi i simptomi ovise o tome gdje je tumor.

• U kostiju, plasmocitom mo�e uzrokovati bol ili prijelom kosti.
• U mekim tkivima, tumor mo�e pritisnuti na obli�nja podru?ja i uzrokovati bol ili druge probleme. Na primjer, plasmocitom u grlu mo�e ote�ati gutanje.

Multipli mijelom

U multiplom mijelomu, abnormalne plazma stanice (mijelomske stanice) se nakupljaju u ko�tanoj sr�i i tvore tumore u mnogim kostima tijela. Ti tumori mogu onemogu?iti ko�tanu sr� u proizvodnji dovoljno zdravih krvnih stanica. Normalno, ko�tana sr� sadr�i  mati?ne stanice (nezrele stanice) koje postaju tri vrste zrele krvne stanice:

• Crvene krvne stanice koje nose kisik i druge tvari u sva tkiva tijela.
• Bijele krvne stanice koje se bore protiv infekcije i bolesti.
• Trombociti koji stvaraju krvne ugru�ke kako bi sprije?ili krvarenje.

Kako se pove?ava broj stanica mijeloma, stvara se manje crvenih krvnih stanica, bijelih krvnih stanica i trombocita. Mijelomske stanice tako?er o�te?uju i oslabljuju kost.

Simptomi

Ponekad multipli mijelom ne uzrokuje nikakve znakove ili simptome. Zove se tinjaju?i  multipli mijelom. Obi?no se otkriva nekim rutinskim krvnim testom. Znakovi i simptomi koji mogu biti uzrokovani multiplim mijelomom su sljede?i:

• Bolovi u kostima, posebno u le?ima ili rebrima.
• Lako nastajanje priloma kostiju.
• Groznica bez poznatih razloga ili ?estih infekcija.
• Lako nastajanje  modrica ili krvarenja.
• Problemi s disanjem.
• Slabost u rukama i nogama.
• Umor

Tumor mo�e o�tetiti kost i uzrokovati hiperkalcemiju (previ�e kalcija u krvi). To mo�e utjecati na mnoge organe u tijelu, uklju?uju?i bubrege, �ivce, srce, mi�i?e i probavni trakt, te uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme.

Hiperkalcemija mo�e uzrokovati sljede?e znakove i simptome:

• Gubitak apetita.
• Mu?nina ili povra?anje.
• Osje?aj �e?i.
• ?esto mokrenje.
• Zatvor.
• Umor.
• Slabost mi�i?a.
• Nemir.
• Zbunjenost ili negativne misli.

Multipli mijelom i druge neoplazme plazma stanica mogu uzrokovati stanje koje se zove amiloidoza.

U rijetkim slu?ajevima, multipli mijelom mo�e uzrokovati slabljenje perifernih �ivaca (�ivce koji nisu u mozgu ili le?noj mo�dini) i organa. To mo�e biti uzrokovano amiloidozom. Proteinska antitijela  se nakupljaju u perifernim �ivcima i organima, kao �to su bubreg i srce. To mo�e uzrokovati da �ivci i organi postaju kruti i ne mogu raditi na na?in na koji trebaju.

Amiloidoza mo�e uzrokovati sljede?e znakove i simptome:

• Umor.
• Ljubi?aste mrlje na ko�i.
• Pove?ani jezik.
• Proljev.
• Oticanje uzrokovano teku?inom u tjelesnim tkivima.
• Trnce u nogama i nogama.

Dijagnostika

* Fizikalni pregled i anamneza

* Ispitivanje imunoglobulina u krvi i urinu: mjere se beta-2-mikroglobulin, M protein, slobodni laki lanci imunoglobulina i drugi proteini koje proizvode stanica mijeloma. 

* Aspiracija ko�tane sr�i i biopsija

* Rendgensko snimanje kostiju

* Kompletna krvna slika (KKS) s diferencijalnom krvnom slikom (DKS)

* Biokemijske krvne pretrage

* 24-satni test urina: koli?ine proteina ve?a od normalne mo�e biti znak multiplog mijeloma.

* MRI (magnetska rezonancija)

* CT sken-kompjuterizirana tomografija

* PET-CT sken

* Densitometrija kostiju 

Stadiji

Stadij I
*razina beta-2-mikroglobulina manja je od 3,5 mg / L;
*razina albumina je 3,5 g / dL ili vi�e.

Stadij II
U stadiju II multiplog mijeloma razine beta-2-mikroglobulina i albumina su izme?u razine za stadij I i stadij III.

Stadij III
*U III stadiju multiplog mijeloma, razina beta-2-mikroglobulina u krvi je 5,5 mg / L ili vi�e
*Visoke razine  laktat dehidrogenaze (LDH); ili
*odre?ene promjene u kromosomima.

Refraktorna neoplazma plazma stanica

O refraktornoj neoplazmi plazma stanica govorimo onda kad se broj plazma stanica i dalje pove?ava, unato? primljenoj terapiji.

Lije?enje

Pacijenti bez znakova ili simptoma mo�da ne?e trebati lije?enje. Kada se pojave znakovi ili simptomi, lije?enje multiplog mijeloma mo�e se obaviti u fazama:

Indukcijska terapija

Indukcijska terapija je prva faza lije?enja. Njen cilj je smanjiti obim bolesti, a mo�e uklju?ivati jedno ili vi�e od sljede?eg:

• Terapija kortikosteroidima.
• Biolo�ka terapija s lenalidomidom, pomalidomidom ili talidomidom.
• Ciljana terapija s inhibitorima proteasoma (bortezomib, carfilzomib, ixazomib) ili monoklonalnim antitijelima (daratumumab i elotuzumab).
• Kemoterapija.
• Terapija inhibitorom histonske deacetilaze (s panobinostatom).
• Klini?ko ispitivanje razli?itih kombinacija lije?enja.

Konsolidacijska kemoterapija

Konsolidacijska kemoterapija je druga faza lije?enja. Lije?enje u fazi konsolidacije ima za cilj ubiti sve preostale stanice raka. Nakon visokih doza kemoterapije visoke doze slijedi:

• jedna autologna transplantacija mati?nih stanica, u kojoj se rabe pacijentove mati?ne stanice iz krvi ili ko�tane sr�i; ili
• dvije autologne transplantacija mati?nih stanica nakon kojih slijedi autologna ili alogeni?na transplantacija mati?nih stanica, pri ?emu pacijent prima mati?ne stanice iz krvi ili ko�tane sr�i donora; ili
• jedna transplantacija alogenih mati?nih stanica.

Terapija odr�avanja

Terapija odr�avanja ?esto se daje kako bi se bolest zadr�ala u remisiji du�e vrijeme. U ovu svrhu izu?ava se nekoliko vrsta lije?enja,  uklju?uju?i sljede?e:

• Kemoterapija.
• Biolo�ka terapija s interferonom.
• Terapija kortikosteroidima.
• Lenalidomid terapija.
• Ciljana terapija s inhibitorom proteasoma (bortezomib).

Terapija refraktornog multiplog mijeloma

• Oprezno ?ekanje pacijenata ?ija je bolest stabilna.
• Druga?iji tretman od ve? dane terapije, za pacijente ?iji tumor je nastavio rasti tijekom lije?enja.
• Klini?ko ispitivanje nove terapije.

Neuroblastom je rak nezrelih stanica �iv?anog tkiva koji se naj?e�?e javlja kod male djece. Obi?no zapo?inje u nadbubre�nim �lijezdama, ali se mo�e formirati u vratu, prsima, trbuhu i kralje�nici. Nadbubre�ne �lijezde proizvode va�ne hormone koji poma�u u kontroli otkucaja srca, krvnog tlaka, �e?era u krvi i na?ina na koji tijelo reagira na stres.

Neuroblastom se mo�e prona?i u nadbubre�noj �lijezdi i u tkivu paraspinalnih �ivaca od vrata do zdjelice.

Neuroblastom naj?e�?e po?inje u djetinjstvu i mo�e se dijagnosticirati ve? u prvom mjesecu �ivota. Pronalazi se kada tumor po?ne rasti i uzrokovati znakove ili simptome. Ponekad se formira prije ro?enja i uo?i  se tijekom fetalnog ultrazvuka.

Prilok postavljanja dijagnoze neuroblastoma, on se naj?e�?e ve? pro�irio, metastazirao. Neuroblastom se naj?e�?e �iri na limfne ?vorove, kosti, ko�tanu sr� i jetru. Kod dojen?adi se �iri i na ko�u.

Genske mutacije koje pove?avaju rizik od neuroblastoma ponekad se naslje?uju (prenose s roditelja na dijete). U djece s mutacijom gena, neuroblastom se obi?no javlja u mla?oj dobi i mo�e se formirati vi�e od jednog tumora u nadbubre�nim �lijezdama.

Djecu s odre?enim genskim mutacijama i / ili nasljednim (nasljednim) sindromima treba provjeravati na znakove neuroblastoma sve dok ne navr�e 10 godina. Mogu se koristiti sljede?a ispitivanja i postupci:

• Ultrazvuk trbuha
• Ispitivanje kateholamina u mokra?i: odnosno vanilmandeli?ne kiseline(VMA) i homovanili?ne kiseline (HVA), koje se stvaraju kad se kateholamini razgra?uju i otpu�taju u urin. Koli?ine VMA ili HVA ve?e od normalne koli?ine mogu biti znak neuroblastoma.
• Rendgenski snimak prsnog ko�a

Simptomi

Naj?e�?i znakovi i simptomi neuroblastoma uzrokovani su rastom tumora i pritiskanjem na obli�nja tkiva ili �irenjem raka na kosti.

• Izraslina (kvr�ica) u trbuhu, vratu ili prsima.
• Ispup?ene o?i.
• Tamni krugovi oko o?iju (�crne o?i�).
• Bol u kostima.
• Ote?eni �eludac i pote�ko?e s disanjem (u dojen?adi).
• Bezbolna, plavi?asta kvr�ica ispod ko�e (u dojen?adi).
• Slabost ili paraliza (gubitak sposobnosti pokretanja dijela tijela).

Manje uobi?ajeni znakovi i simptomi neuroblastoma uklju?uju sljede?e:

• Groznica.
• Kratko?a daha.
• Osje?aj umora.
• Obi?na modrica ili krvarenje.
• Petehije (to?kasta krvarenja ispod ko�e).
• Visoki krvni tlak.
• Te�ki vodenasti proljevi.
• Hornerov sindrom (dlakavi kapak, su�ena zjenica i manje znojenje s jedne strane lica).
• Mi�i?ni gr?evi
• Nekontrolirani pokreti o?iju.

Dijagnostika

* Fizikalni pregled i povijest bolesti

* Neurolo�ki pregled: Niz testova za provjeru mozga, ki?mene mo�dine i funkcije �ivaca. Ispitivanjem se provjerava mentalno stanje osobe, koordinacija i sposobnost normalnog hodanja, te koliko dobro funkcioniraju mi�i?i, osjetila i refleksi.

* Ispitivanja kateholamina u mokra?i: tj. vanilmandeli?ne kiseline (VMA) i homovanili?ne kiseline (HVA), koje se stvaraju kad se kateholamini razgra?uju i otpu�taju u urin. Koli?ine VMA ili HVA ve?e od normalne koli?ine mogu biti znak neuroblastoma.

* RTG

* CT skeniranje (CAT scan)

* MRI (magnetska rezonancija) s gadolinijem 

* MIBG (metaiodobenzilguanidin) skeniranje: 

* Aspiracija i biopsija ko�tane sr�i

* Ultrazvu?ni pregled 

Na uzorku tkiva dobivenog biopsijom mogu se napraviti sljede?i testovi:

* Citogenetska analiza

* Svjetlosna mikroskopija

* Imunohistokemija

* Ispitivanje amplifikacije MYCN-a: Neuroblastom s amplifikacijom MYCN-a vjerojatnije ?e se br�e �iriti u tijelu i manja je vjerojatnost da ?e reagirati na lije?enje.

Prognoza

Prognoza (�ansa oporavka) i mogu?nosti lije?enja ovise o sljede?em:

• Dob djeteta u vrijeme postavljanja dijagnoze.
• Djetetova rizi?na skupina.
• Postojanje odre?enih genskih promjena.
• Gdje se u tijelu  formirao tumor.
• Histologija tumora (oblik, funkcija i struktura tumorskih stanica).
• Postoji li rak u limfnim ?vorovima na istoj strani tijela kao primarni rak ili postoji rak u limfnim ?vorovima na suprotnoj strani tijela.
• Kako tumor reagira na lije?enje.
• Koliko je vremena pro�lo izme?u dijagnoze i ponovnog pojavljivanja raka (za rekurentni  ili recidivni rak).

Na prognozu i mogu?nosti lije?enja neuroblastoma tako?er utje?e biologija tumora, koja uklju?uje:

• Struktura tumorskih stanica.
• Koliko su tumorske stanice razli?ite od normalnih stanica.
• Kako brzo rastu tumorske stanice.
• Da li tumor pokazuje MYCN amplifikaciju.
• Da li tumor ima promjene u ALK genu.

Za biologiju tumora se ka�e da je povoljna ili nepovoljna, ovisno o tim ?imbenicima. Povoljna biologija tumora zna?i da postoji ve?a vjerojatnost oporavka. Kod neke djece do 6 mjeseci, neuroblastom mo�e nestati bez lije?enja. To se naziva spontana regresija. Dijete se pa�ljivo prati zbog znakova ili simptoma neuroblastoma. Lije?enje mo�e biti potrebno ukoliko se pojave znakovi ili simptomi bolesti. 

Stadiji

STADIJ I

U stadiju I, tumor je samo u jednom podru?ju i cijeli tumor koji se mo�e vidjeti potpuno je uklonjen tijekom operacije.

STADIJ II

Stadij II je podijeljen na stadije IIA i IIB.

• Stadij IIA: Tumor je u samo jednom podru?ju i cijeli tumor koji se mo�e vidjeti ne mo�e se potpuno ukloniti tijekom operacije.
• Stadij IIB: Tumor je u samo jednom podru?ju i cijeli tumor koji se mo�e vidjeti mo�e se potpuno ukloniti tijekom operacije, ali se stanice raka nalaze i u limfnim ?vorovima u blizini tumora.

STADIJ III

• tumor se ne mo�e potpuno ukloniti tijekom operacije i pro�irio se s jedne strane tijela na drugu stranu i mo�e se pro�iriti na obli�nje limfne ?vorove; ili
• tumor je samo u jednom podru?ju, na jednoj strani tijela, ali se pro�irio na limfne ?vorove s druge strane tijela; ili
• tumor je u sredini tijela i pro�irio se na tkiva ili limfne ?vorove na obje strane tijela, a ne mo�e se ukloniti operacijom.

STADIJ IV

Stadij IV podijeljen je na stadije IV i IVS.

U stadiju IV: tumor se pro�irio na udaljene limfne ?vorove ili druge dijelove tijela.

U stadiju IVS:

• dijete je mla?e od 12 mjeseci; i
• rak se pro�irio na ko�u, jetru i / ili ko�tanu sr�; i
• tumor je samo u jednom podru?ju i cijeli tumor koji se mo�e vidjeti mo�e se potpuno ukloniti tijekom operacije; i / ili
• stanice raka se mogu na?i u limfnim ?vorovima blizu tumora.

Lije?enje

Za mnoge vrste raka, stadiji se koriste za planiranje lije?enja. Stadij neuroblastoma je jedan od faktora koji se koriste za odre?ivanje rizi?ne skupine. Ostali ?imbenici su dob djeteta, histologija i biologija tumora.

Tri su rizi?ne skupine: niski, srednji i visoki rizik. Neuroblastom s niskim i srednjim rizikom ima dobre izglede da bude izlije?en. Neuroblastom visokog rizika te�ko da se mo�e izlije?iti.

* Promatranje ili opservacija

Opservacija je pa�ljivo pra?enje stanja pacijenta bez ikakvog lije?enja sve dok se ne pojave znakovi ili simptomi.

* Operativni zahvat

Operacija se koristi za lije?enje neuroblastoma, osim ako se pro�irio na druge dijelove tijela. Ovisno o tome gdje je tumor, uklonit ?e se onoliko tumora koliko je najsigurnije mogu?e. Ako se tumor ne mo�e ukloniti, umjesto operacije se mo�e napraviti biopsija.

* Radioterapija

* Jodna 131-MIBG terapija

Terapija jodom 131-MIBG je tretman radioaktivnim jodom. Radioaktivni jod se daje intravenskim putem i ulazi u krvotok koji prenosi zra?enje izravno na tumorske stanice. Radioaktivni jod se skuplja u stanicama neuroblastoma i ubija ih zra?enjem. Terapija jodom 131-MIBG ponekad se koristi za lije?enje neuroblastoma visokog rizika koji se vra?a nakon po?etnog lije?enja.

* Kemoterapija

Na?in primjene kemoterapije ovisi o vrsti lije?enog raka i rizi?noj skupini djeteta.

* Visoka doza kemoterapije i radioterapija sa spa�avanjem mati?nih stanica

Visoka doza kemoterapije i radioterapija sa spa�avanjem mati?nih stanica je na?in davanja visokih doza kemoterapije i radioterapije i zamjene mati?nih stanica stanica uni�tenih  lije?enjem visokorizi?nog neuroblastoma. Mati?ne stanice (nezrele krvne stanice) se uklanjaju iz krvi ili ko�tane sr�i pacijenta, zamrzavaju se i pohranjuju. Nakon �to su kemoterapija i radioterapija zavr�ene, pohranjene mati?ne stanice se odmrznu i vrate pacijentu putem infuzije. Ove obnovljene mati?ne stanice izrastaju u (i obnavljaju) krvne stanice tijela.

Terapija odr�avanja se provodi nakon visokih doza kemoterapije i zra?enja i autologne transplantacije mati?nih stanica, kako bi se ubile stanice raka koje mogu ponovno rasti i uzrokovati povratak bolesti. Terapija odr�avanja se daje 6 mjeseci 

* Ciljana terapija

* Imunoterapija

Opcije lije?enja neuroblastoma

NEUROBLASTOM NISKOG RIZIKA

• Operacija pra?ena promatranjem.
• Kemoterapija sa ili bez operacije, za djecu sa simptomima, djeca ?iji je tumor nastavio rasti i ne mo�e se ukloniti kirur�kim zahvatom, ili djeca s nepovoljnom biologijom tumora.
• Samo promatranje za djecu mla?u od 6 mjeseci s malim tumorima nadbubre�ne �lijezde.
• Samo promatranje za djecu koja nemaju znakove ili simptome neuroblastoma.
• Radioterapija za lije?enje tumora koji uzrokuju ozbiljne probleme i ne reagiraju brzo na kemoterapiju ili operaciju.
• Klini?ko ispitivanje lije?enja koje se temelji na odgovoru tumora na lije?enje i biologiji tumora.

NEUROBLASTOM SREDNJEG RIZIKA

• Kemoterapija za djecu sa simptomima ili za smanjivanje tumora koji se ne mo�e ukloniti operacijom. Operacija se mo�e obaviti nakon kemoterapije.
• Sama operacija za dojen?ad.
• Samo promatranje za odre?enu dojen?ad.
• Radioterapija za lije?enje tumora koji uzrokuju ozbiljne probleme i ne reagiraju brzo na kemoterapiju ili operaciju.
• Radioterapija za tumore koji ne reagiraju na drugo lije?enje.
• Klini?ko ispitivanje lije?enja koje se temelji na odgovoru tumora na lije?enje i biologiji tumora.

NEUROBLASTOM VISOKOG RIZIKA

• Re�im kombinirane kemoterapije, operacije, ?uvanja mati?nih stanica, radijacijske terapije i terapije monoklonalnim  antitijelima (dinutuximab) s interleukinom-2 (IL-2), faktorom stimulacije kolonija granulocita imakrofaga (GM-CSF) i izotretinoinom.
• Klini?ko ispitivanje terapije jodom 131-MIBG ili ciljane terapije (crizotinib) i drugih tretmana.

STADIJ IVS NEUROBLASTOMA

• Promatranje s potpornom njegom za odre?enu djecu koja imaju povoljnu biologiju tumora i nemaju znakova ili simptoma.
• Kemoterapija, za djecu koja imaju znakove ili simptome neuroblastoma ili nepovoljnu biologiju tumora, ili za vrlo mladu dojen?ad.
• Klini?ko ispitivanje lije?enja koje se temelji na odgovoru tumora na lije?enje i biologiji tumora.

REKURENTNI NEUROBLASTOM

Pacijenti koji su prvo lije?eni zbog niskorizi?nog neuroblastoma

Lije?enje rekurentnog neuroblastoma koji se nalazi samo u podru?ju gdje se rak primarno formirao mo�e uklju?ivati sljede?e:

• Operacija pra?ena promatranjem ili kemoterapijom.
• Kemoterapija koja mo�e uslijediti nakon operacije.

Lije?enje rekurentnog neuroblastoma koji se pro�irio na druge dijelove tijela mo�e uklju?ivati sljede?e:

• Promatranje.
• Kemoterapija.
• Operacija pra?ena kemoterapijom.
• Lije?enje kao za novodijagnosticirane neuroblastome visokog rizika za djecu stariju od 1 godine.

Pacijenti su najprije lije?eni zbog neuroblastoma srednjeg rizika

Lije?enje rekurentnog neuroblastoma koji se nalazi samo u podru?ju gdje se rak primarno  formirao mo�e uklju?ivati sljede?e:

• Operacija koja mo�e uslijediti nakon kemoterapije.
• Lije?enje kao i za novo-dijagnosticirani neuroblastom visokog rizika za neuroblastom koji se pro�irio na druge dijelove tijela.

Pacijenti su prvo lije?eni zbog visokorizi?nog neuroblastoma

Lije?enje rekurentnog neuroblastoma mo�e uklju?ivati sljede?e:

• Kombinirana kemoterapija.
• Terapija jodom 131-MIBG za ubla�avanje simptoma i pobolj�anje kvalitete �ivota. Mo�e se davati samostalno ili u kombinaciji s drugom terapijom ili prije pohranjivanja mati?nih stanica.
• Drugi ciklus visokim dozama kemoterapije i pohranjivanje mati?nih stanica.
• Ciljana terapija (crizotinib) za pacijente s promjenama ALK gena.

Bolesnici s rekurentnim neuroblastomom CNS-a (centralnog �iv?anog sustava)

Lije?enje neuroblastoma koji se ponavlja (vra?a) u sredi�nji �iv?ani sustav (CNS; mozak i ki?mena mo�dina) mo�e uklju?ivati sljede?e:

• Operacija uklanjanja tumora u CNS-u nakon ?ega slijedi zra?enje.
• Klini?ko ispitivanje nove terapije.

Leukemija je rak krvnih stanica. Ve?ina krvnih stanica nastaje u ko�tanoj sr�i. U leukemiji, nezrele krvne stanice postaju stanice raka. Ove stanice ne funkcioniraju  na na?in na koji bi trebale i sabijaju  (potiskuju) zdrave krvne stanice u ko�tanoj sr�i.

Postoje razli?ite vrste leukemija  ovisno o vrsti krvnih stanica koje su  postale maligne. Na primjer, limfoblasti?na leukemija je rak limfoblasta (bijelih krvnih stanica koje se bore protiv infekcije). Bijele krvne stanice su naj?e�?i tip krvnih stanica koje se pretvaraju u stanice raka. No, i crvene krvne stanice (stanice koje nose kisik od plu?a do ostatka tijela) i trombociti (stanice koje sudjeluju u zgru�avanju krvi), tako?er mogu postati stanice raka.

Leukemije se naj?e�?e javljaju kod odraslih osoba starijih od 55 godina, a spadaju me?u naj?e�?i rak kod djece mla?e od 15 godina.

Leukemija mo�e biti akutna ili kroni?na. Akutna leukemije je brzo rastu?i rak i obi?no se brzo i   pogor�ava. Kroni?na leukemija je sporije rastu?i rak sa usporenom progresijom tijekom vremena. Lije?enje i prognoza bolesti ovise  o vrsti stanica iz kojih je leukemija nastala te o tome da li je akuta ili kroni?na.

Leukemija vlasastih stanica (HCL) je vrsta raka u kojem ko�tana sr� proizvodi previ�e limfocita (tip bijelih krvnih stanica). ?e�?e javlja kod starijih mu�karaca.

Leukemija vlasastih stanica je rak krvi i ko�tane sr�i. Bolest napreduje sporo ili uop?e ne napreduje. Bolest se naziva leukemija vlasastih  stanica, jer stanice leukemije izgledaju �dlakave� kada se gledaju pod mikroskopom.

Mati?na krvna stanica prolazi nekoliko koraka kako bi postala crvena krvna stanica, trombocit ili bijela krvna stanica.

Kod leukemije vlasastih stanica, previ�e mati?nih stanica postaje limfociti ( tip bijelih krvnih stanica). Ove stanice tako?er nazivamo leukemi?ne stanice. Ove leukemi?ne stanice ne mogu se dobro boriti protiv infekcije. Tako?er, budu?i da se broj leukemi?nih stanica pove?ava u krvi i ko�tanoj sr�i, postoji manje prostora za zdrave bijele i crvene krvne stanice te trombocite. To mo�e uzrokovati infekciju, anemiju i lak�e nastajanje  krvarenja. Neke stanice leukemije mogu sakupljati u slezeni i uzrokovati njeno pove?anje.

Simptomi

-slabost ili osje?aj umora
-vru?ica ili ?este infekcije
-lako nastajanje modrica ili krvarenja.
-pomanjkanje daha
-neobja�njivi gubitak te�ine
-bol ili osje?aj puno?e ispod rebara
-bezbolni ?vori?i na vratu, pazuhu, trbuhu ili preponama 

Dijagnostika

* Fizikalni pregled i povijest bolesti

* Kompletna krvna slika (KKS) s diferencijalnom krvnom  slikom (DKS)

* Biokemijske krvne pretrage

* Aspiracija ko�tane sr�i i biopsija

* Citogenetska analiza

* Imunofenotipizacija

* Proto?na citometrija  

* Testiranje genskih mutacija

* CT sken-kompjuterizirana tomografija

Stadiji

1. Nelije?ena leukemija vlasastih stanica

Leukemija vlasastih stanica je nedavno dijagnosticirana i nije lije?ena osim simptomatski, tj. ubla�avanjem znakova ili simptoma kao �to su gubitak te�ine i infekcije. U nelije?enoj leukemiji vlasastih stanica pojavljuju se neki ili svi sljede?i parametri:
-Vlasaste stanice (leukemija) nalaze se u krvi i ko�tanoj sr�i.
-Broj crvenih krvnih stanica, bijelih krvnih stanica ili trombocita mo�e biti manji od normale.
-Slezena mo�e biti ve?a od normale. 

2. Progresivna leukemija vlasastih stanica

U progresivnoj leukemiji vlasastih stanica, leukemija je lije?ena bilo kemoterapijom ili splenektomijom (uklanjanje slezene) i pojavljuje se jedan ili oba sljede?a parametra:
-Postoji pove?anje broja vlasastih stanica u krvi ili ko�tanoj sr�i.
-Broj crvenih krvnih stanica, bijelih krvnih zrnaca ili krvnih plo?ica ni�i je od normale.

3. Refraktorna ili relapsna leukemija  vlasastih stanica

Relapsna ili refraktorna leukemija vlasastih stanica vratila se nakon lije?enja, �to zna?i da nije bilo odgovora na lije?enje.

Lije?enje

* Nadzorno ili oprezno ?ekanje

* Kemoterapija

* Biolo�ka terapija ili imunoterapija

* Kirur�ko lije?enje ( splenektomija- odstranjenje slezene)

* Ciljana terapija

Opcije lije?enja Leukemije vlasastih stanica po stadijima

1. Nelije?ena leukemija vlasastih stanica

Ako broj krvnih stanica pacijenata nije prenizak i nema znakova ili simptoma, lije?enje mo�da ne?e biti potrebno pa se pa�ljivo promatraju sve promjene pacijentovog stanja.  Ako broj krvnih stanica postane prenizak ili ako se pojave znakovi ili simptomi bolesti, po?etni tretman mo�e uklju?ivati sljede?e:
    -kemoterapija
    -splenecktomija (kirur�ko odstranjenje slezene)

2. Progresivns leukemija vlasastih stanica

    -kemoterapija
    -biolo�ka terapija
    -splenektomija (kirur�ko odstranjenje slezene)
    -klini?ko ispitivanje kemoterapije i ciljane terapije s monoklonalnim protutijelom (rituximab)

3. Relapsna ili refrakterna leukemija vlasastih stanica

    -kemoterapija
    -biolo�ka terapija
    -ciljana terapija s monoklonalnim protutijelom (rituksimab).
    -visoke doze kemoterapije
    -klini?ko ispitivanje nove biolo�ke terapije
    -klini?ko ispitivanje nove ciljane terapije
    -klini?ko ispitivanje kemoterapije i ciljane terapije s monoklonalnim protutijelom (rituximab).

Leukemija je rak krvnih stanica. Ve?ina krvnih stanica nastaje u ko�tanoj sr�i. U leukemiji, nezrele krvne stanice postaju stanice raka. Ove stanice ne funkcioniraju  na na?in na koji bi trebale i sabijaju  (potiskuju) zdrave krvne stanice u ko�tanoj sr�i.

Postoje razli?ite vrste leukemija  ovisno o vrsti krvnih stanica koje su  postale maligne. Na primjer, limfoblasti?na leukemija je rak limfoblasta (bijelih krvnih stanica koje se bore protiv infekcije). Bijele krvne stanice su naj?e�?i tip krvnih stanica koje se pretvaraju u stanice raka. No, i crvene krvne stanice (stanice koje nose kisik od plu?a do ostatka tijela) i trombociti (stanice koje sudjeluju u zgru�avanju krvi), tako?er mogu postati stanice raka.

Leukemije se naj?e�?e javljaju kod odraslih osoba starijih od 55 godina, a spadaju me?u naj?e�?i rak kod djece mla?e od 15 godina.

Leukemija mo�e biti akutna ili kroni?na. Akutna leukemije je brzo rastu?i rak i obi?no se brzo i   pogor�ava. Kroni?na leukemija je sporije rastu?i rak sa usporenom progresijom tijekom vremena. Lije?enje i prognoza bolesti ovise  o vrsti stanica iz kojih je leukemija nastala te o tome da li je akuta ili kroni?na.

Kroni?na mijeloi?na leukemija (KML) je vrsta raka kod koje ko�tana sr� proizvodi previ�e bijelih krvnih stanica

Kroni?na mijeloi?na leukemija (tako?er poznata kao KML ili kroni?na granulocitna leukemija) je bolest krvi i ko�tane sr�i koja sporo  napreduje. Obi?no se javlja u srednjoj �ivotnoj dobi ili poslije, vrlo rijetko kod djece.

 Mati?na krvna stanica prolazi nekoliko koraka kako bi postala crvena krvna stanica, trombocit ili bijela krvna stanica.

U KML, previ�e mati?nih krvnih stanica postaje vrsta bijelih krvnih stanica zvanih granulociti. Ovi granulociti su abnormalni i ne postaju zdrave bijele krvne stanice. Oni se tako?er nazivaju stanicama leukemije. Stanice leukemije mogu se nakupiti u krvi i ko�tanoj sr�i tako da postaje manje prostora za zdrave bijele krvne stanice, crvene krvne stanice i trombocite. Kada se to dogodi, mo�e do?i do infekcije, anemije ili lakog nastajanja krvarenja.

Simptomi

Osje?aj  jakog umora

• neobja�njivi gubitak tjelesne  te�ine
• no?no znojenje
• groznica
• bol ili osje?aj puno?e pod rebrima na lijevoj strani
• ponekad KML ne uzrokuje nikakve simptome

Ve?ina ljudi s KML-om ima mutaciju gena (promjenu) koja se zove Philadelphia kromosom

Svaka stanica u tijelu sadr�i DNA (genetski materijal) koja odre?uje kako stanica izgleda i djeluje. DNA se nalazi unutar kromosoma. U KML-u, dio DNA iz jednog kromosoma preseli se u drugi kromosom. Ova promjena naziva se �Philadelphia� kromosom. Rezultat toga je da ko�tana sr� proizvodi enzim tirozin-kinazu, koji uzrokuje da previ�e mati?nih stanica postaju bijele krvne stanice (granulociti ili blasti).

�Philadelphia� kromosom  se ne prenosi sa roditelja na djecu.

Dijagnostika

* Fizikalni pregled i anamneza

* Kompletna krvna slika (KKS) s diferencijalnom krvnom slikom (DKS)

* Biokemijske krvne pretrage

* Aspiracija ko�tane sr�i i biopsija

* Citogenetska analiza

* FISH (fluorescentna in situ hibridizacija)

* Metoda reverzne transkripcije i lan?ana reakcija polimeraze (RT-PCR)

Stadiji 

Kroni?na mijeloi?na leukemija ima 3 faze

Broj blast stanica u krvi i ko�tanoj sr�i i te�ina znakova ili simptoma odre?uju fazu bolesti.

Kroni?na faza

U kroni?noj fazi KLM-a, manje od 10% stanica u krvi i ko�tanoj sr�i su blast stanice.

Faza akceleracije

U fazi akceleracije, 10% do 19% stanica u krvi i ko�tanoj sr�i su blast stanice.

Faza blastne krize (transformacije)

U fazi blastne krize KML-a, 20% ili vi�e stanica u krvi ili ko�tanoj sr�i su blast stanice. Kada se tijekom ove faze pojavi umor, vru?ica i pove?ana slezena, to se zove blastna kriza.

Relaps (povratak bolesti) kroni?ne mijeloi?ne leukemije

O relapsu kroni?ne mijeloi?ne leukemije govorimo kada se broj stanica blasta pove?ava nakon perioda remisije bolesti.

Lije?enje

* Ciljana terapija
* Kemoterapija
* Biolo�ka terapija ili imunoterapija
* Kemoterapija s transplantacijom mati?nih stanica

* Infuzija darivateljskih limfocita (DLI)

* Kirur�ko lije?enje: splenektomija- odstranjenje slezene

1. Lije?enje kroni?ne mijeloi?ne leukemije po fazama bolesti
2. Like?enje kroni?ne faze KML-a

-ciljana terapija s inhibitorom tirozin kinaze
-visoke doze kemoterapije s transplantacijom mati?nih stanica darivatelja
-kemoterapija
-splenektomija (kirur�ko odstranjenje slezene)
-klini?ko ispitivanje niskih doza kemoterapije s transplantacijom mati?nih stanica darivatelja
-klini?ko ispitivanje novog lije?enja.Va�n

Lije?enje u fazi akceleracije KML-a

-transplantacija  mati?nih stanica darivatelja
-ciljana terapija s inhibitorom tirozin kinaze
-terapija inhibitorom tirozin kinaze nakon koje slijedi transplantacija mati?nih stanica darivatelja
-biolo�ka terapija (interferon) sa ili bez kemoterapije
-visoke doze kemoterapije
-kemoterapija
-transfuzijska terapija koja zamjenjuje crvene krvne stanice, trombocite, a ponekad i bijele krvne stanice, ubla�ava simptome i pobolj�ava kvalitetu �ivota
-klini?ko ispitivanje novog lije?enja

Lije?enje faze blastne krize KML-a

-kemoterapija pomo?u jednog ili vi�e lijekova
-visoke doze kemoterapije
-transplantacija  mati?nih stanica darivatelja
-kemoterapija kao palijativna terapija za ubla�avanje simptoma i pobolj�anje kvalitete �ivota
-klini?ko ispitivanje novog lije?enja

Lije?enje relapsa (povrata) KML-a

-ciljana terapija s inhibitorom tirozin kinaze
-transplantacija  mati?nih stanica darivatelja
-kemoterapija
-infuzija darivateljskih limfocita
-biolo�ka terapija (interferon)
-klini?ko ispitivanje novih tipova ili ve?e doze ciljane terapije ili transplantacije mati?nih stanica darivatelja

Leukemija je rak krvnih stanica. Ve?ina krvnih stanica nastaje u ko�tanoj sr�i. U leukemiji, nezrele krvne stanice postaju stanice raka. Ove stanice ne funkcioniraju  na na?in na koji bi trebale i sabijaju  (potiskuju) zdrave krvne stanice u ko�tanoj sr�i.

Postoje razli?ite vrste leukemija  ovisno o vrsti krvnih stanica koje su  postale maligne. Na primjer, limfoblasti?na leukemija je rak limfoblasta (bijelih krvnih stanica koje se bore protiv infekcije). Bijele krvne stanice su naj?e�?i tip krvnih stanica koje se pretvaraju u stanice raka. No, i crvene krvne stanice (stanice koje nose kisik od plu?a do ostatka tijela) i trombociti (stanice koje sudjeluju u zgru�avanju krvi), tako?er mogu postati stanice raka.

Leukemije se naj?e�?e javljaju kod odraslih osoba starijih od 55 godina, a spadaju me?u naj?e�?i rak kod djece mla?e od 15 godina.

Leukemija mo�e biti akutna ili kroni?na. Akutna leukemije je brzo rastu?i rak i obi?no se brzo i   pogor�ava. Kroni?na leukemija je sporije rastu?i rak sa usporenom progresijom tijekom vremena. Lije?enje i prognoza bolesti ovise  o vrsti stanica iz kojih je leukemija nastala te o tome da li je akuta ili kroni?na.

Kroni?na limfocitna leukemija (KLL) je bolest krvi i ko�tane sr�i koja sporo napreduje. CLL je jedna od naj?e�?ih vrsta leukemija  kod odraslih osoba. ?esto se javlja tijekom ili poslije srednje �ivotne dobi. Rijetko se javlja kod djece. 

Mati?na krvna stanica prolazi nekoliko koraka kako bi postala crvena krvna stanica, trombocit ili bijela krvna stanica.

U KLL previ�e mati?nih krvnih stanica postaju abnormalni limfociti i ne postaju zdrave bijele krvne stanice. Abnormalni limfociti se mogu nazvati i stanicama leukemije. Takvi limfociti se ne mogu dobro boriti protiv infekcije. Tako?er, budu?i da se broj limfocita pove?ava u krvi i ko�tanoj sr�i, ima manje prostora za zdrave bijele krvne stanice, crvene krvne stanice i trombocite. To mo�e uzrokovati infekciju, anemiju i lak�e nastajanje krvarenja.

Faktori rizika

-srednja ili starija �ivotna dob, mu�ki rod, bijela rasa
-pojava kroni?ne limfocitne leukemije ili raka limfnog sustava u obitelji
-prisutnost bolesti me?u rodbinom ruskih ili isto?noeuropskih �idova 

Simptomi

-bezbolno oticanje limfnih ?vorova na vratu, pazuhu, trbuhu ili preponama
-osje?aj jakog umora
-bol ili osje?aj puno?e pod rebrima
-vru?ica i infekcija
-neobja�njivi gubitak te�ine 

Dijagnostika

* Fizikalni pregled i povijest bolesti

* Kompletna krvna slika (KKS) s diferencijalnom krvnom  slikom (DKS)

* Imunofenotipizacija

* FISH (fluorescentna in situ hibridizacija) 

* Proto?na citometrija 

* IgVH mutacioni test

* Aspiracija ko�tane sr�i i biopsija

U postupku odre?ivanja stadija kroni?ne limfocitne leukemije koriste se:

* Rendgen prsnog ko�a

* MRI (magnetska rezonancija)

* CT sken-kompjuterizirana tomografija

* PET-CT sken

* Biokemijske krvne pretrage

* Antiglobulinski test (AGT)

Stadiji

Stadij 0

U stadiju 0 kroni?ne limfocitne leukemije, previ�e je limfocita u krvi, ali nema drugih znakova ili simptoma leukemije. U stadiju 0 kroni?na limfocitna leukemija sporo napreduje.

Stadij I

U stadiju I kroni?ne limfocitne leukemije, previ�e je limfocita u krvi i limfni ?vorovi su ve?i  nego normalno.

Stadij II

U stadiju II kroni?ne limfocitne leukemije, u krvi ima previ�e limfocita, jetra, slezena i limfni ?vorovi su ve?i nego normalno.

Stadij III

U stadiju III kroni?ne limfocitne leukemije, u krvi ima previ�e limfocita i crvenih krvnih stanica. Limfni ?vorovi, jetra, slezena mogu biti ve?i nego normalno.

Stadij IV

U stadiju IV kroni?ne limfocitne leukemije, u krvi je previ�e limfocita, a premalo trombocita. Limfni ?vorovi, jetra ili slezena mogu biti ve?i nego normalno i mo�e biti previ�e crvenih krvnih stanica.

Refraktorna kroni?na limfocitna leukemija

Refraktorna kroni?na limfocitna leukemija je ona koja ne reagira na terapiju.

Lije?enje

* Nadzorno ili oprezno ?ekanje:pa�ljivo prati stanje pacijenta bez ikakvog lije?enja dok se znakovi ili simptomi ne pojave ili se promijene.

* Radioterapija

* Kemoterapija

* Kirur�ko lije?enje: splenektomija- odstranjenje slezene

* Ciljana terapijama

* Kemoterapija s transplantacijom mati?nih stanica

* Biolo�ka terapija ili imunoterapijama

* CAR-T stani?na terapija (CAR- chimeric antigen receptor) 

Opcije lije?enja po stadijima KLL-a

Stadij 0 kroni?ne limfocitne leukemije

Lije?enje stadija 0 kroni?ne limfati?ne leukemije obi?no se svodi na nadzor i oprezno ?ekanje.

Stadiji I, II, III i IV kroni?ne limfocitne leukemije
-pa�ljivo ?ekanje i promatranje kad postoji samo nekoliko znakova ili simptoma
-ciljana terapija s monoklonalnim antitijelom, inhibitorom tirozin kinaze ili BCL2 inhibitorom
-kemoterapija s jednim ili vi�e lijekova, sa ili bez steroida ili terapije monoklonalnim antitijelima
-niska doza terapije vanjskim zra?enjem na podru?ja tijela gdje se nalazi rak, kao �to su slezena ili limfni ?vorovi
-klini?ko ispitivanje primjene kemoterapije i biolo�ke terapije s transplantacijom mati?nih stanica
-klini?ko ispitivanje novih metoda lije?enja

Opcije lije?enja  refraktorne kroni?ne limfocitne leukemije
-ponoviti lije?enje terapijom monoklonalnim protutijelima i kombiniranom kemoterapijom
-klini?ko ispitivanje kemoterapije s transplantacijom mati?nih stanica
-klini?ko ispitivanje novih metoda lije?enja

Leukemija je rak krvnih stanica. Ve?ina krvnih stanica nastaje u ko�tanoj sr�i. U leukemiji, nezrele krvne stanice postaju stanice raka. Ove stanice ne funkcioniraju  na na?in na koji bi trebale i sabijaju  (potiskuju) zdrave krvne stanice u ko�tanoj sr�i.

Postoje razli?ite vrste leukemija  ovisno o vrsti krvnih stanica koje su  postale maligne. Na primjer, limfoblasti?na leukemija je rak limfoblasta (bijelih krvnih stanica koje se bore protiv infekcije). Bijele krvne stanice su naj?e�?i tip krvnih stanica koje se pretvaraju u stanice raka. No, i crvene krvne stanice (stanice koje nose kisik od plu?a do ostatka tijela) i trombociti (stanice koje sudjeluju u zgru�avanju krvi), tako?er mogu postati stanice raka.

Leukemije se naj?e�?e javljaju kod odraslih osoba starijih od 55 godina, a spadaju me?u naj?e�?i rak kod djece mla?e od 15 godina.

Leukemija mo�e biti akutna ili kroni?na. Akutna leukemije je brzo rastu?i rak i obi?no se brzo i   pogor�ava. Kroni?na leukemija je sporije rastu?i rak sa usporenom progresijom tijekom vremena. Lije?enje i prognoza bolesti ovise  o vrsti stanica iz kojih je leukemija nastala te o tome da li je akuta ili kroni?na.

Akutna mijeloi?na leukemija (AML) u djetinjstvu je rak krvi i ko�tane sr�i. AML se tako?er naziva akutna mijelogena leukemija, akutna mijeloblasti?na leukemija, akutna granulocitna leukemija i akutna non-limfocitna leukemija. Akutna bolest se brzo pogor�ava ukoliko se ne lije?i. Kroni?ni oblik bolesti obi?no sporije napreduje.

Normalno, ko�tanu sr� ?ine mati?ne krvne stanice (nezrele stanica) koje postaju zrelim krvnim stanicama tijekom vremena. Mati?na krvna stanica mo�e postati mijeloidna mati?na stanica ili limfoidna mati?na stanica. Limfoidna mati?na stanica postaje bijela krvna stanica.

Od mijeloidnih mati?nih stanica nastaje jedna od tri vrste zrelih krvnih stanica:

• Crvene krvne stanice koje nose kisik i druge tvari u sva tkiva tijela.
• Trombociti koji stvaraju krvne ugru�ke da se zaustavi krvarenje.
• Granulociti (bijele krvne stanice) koji se bore protiv infekcije i bolesti

Limfoidna  mati?na stanica postaje limfoblastna stanica, a zatim jedna od tri vrste limfocita (bijele krvne stanice):

• B limfociti koji stvaraju protutijela koja poma�u u borbi protiv infekcije.

U AML, mijeloidne mati?ne stanice obi?no postaju tip nezrelih bijelih krvnih stanica zvanih mijeloblasti . Mijeloblasti ili stanice leukemije u AML su abnormalni i ne postaju zdrave bijele krvne stanice. Stanice leukemije mogu se nakupiti u krvi i ko�tanoj sr�i tako da postoji manje prostora za zdrave bijele krvne stanice, crvene krvne stanice i trombocite. Kada se to dogodi, mo�e do?i do infekcije, anemije ili lakog nastajanja  krvarenja. Stanice leukemije mogu se pro�iriti izvan krvi u druge dijelove tijela, uklju?uju?i sredi�nji �iv?ani sustav (mozak i ki?mena mo�dina), ko�u i desni. Ponekad stanice leukemije tvore ?vrsti tumor zvan granulocitni sarkom ili klorom. 

Faktori rizika

• Imati brata ili sestru, posebno blizanku ili blizanca, s leukemijom
• Biti izlo�en dimu cigareta ili alkoholu prije ro?enja.
• Bolovati u pro�losti od aplasti?ne anemije.
• Bolovati u pro�losti od MDS-a ili imati MDS u obiteljskaoj povijesti bolesti.
• Imati obiteljsku povijest AML-a.
• Lije?enje kemoterapijom ili zra?enjem u pro�losti.
• Biti izlo�en ioniziraju?em zra?enju ili kemikalijama kao �to je benzen.
• Imati odre?ene genetske poreme?aje, kao �to su:

             -Downov sindrom
            -Fanconijeva anemija
            -Neurofibromatoza tip 1
            -Noonanov sindrom
            -Shwachman-Diamondov sindrom

Simptomi

• Vru?ica s infekcijom ili bez nje.
• No?no znojenje.
• Pomanjkanje daha.
• Slabost ili osje?aj umora.
• Lako nastajanje  modrica ili krvarenja.
• Petehije (to?kasta krvarenja u ko�i).
• Bol u kostima ili zglobovima.
• Bol ili osje?aj puno?e ispod rebara.
• Bezbolne ?vori?e na vratu, u pazuhu, trbuhu, preponama ili drugim dijelovima tijela. U AML dje?je dobi ovi ?vori?i, zvani leukemija cutis, mogu biti plave ili ljubi?aste boje.
• Bezbolne ?vori?i se ponekad mogu na?i i oko o?iju. Nazvaju se  kloromi, a ponekad se vide u AML dje?je dobi i mogu biti plavo-zelene boje.
• Osip na ko�i sli?an ekcemima.

Dijagnostika

* Fizikalni pregled i povijest bolesti

* Kompletna krvna slika (KKS)

* Razmaz periferne krvi

* Biokemijske krvne pretrage

* Rendgensko snimanje prsnog ko�a

* Biopsija

* Aspiracija ko�tane sr�i i biopsija

* Citogenetska analiza

* FISH (fluorescentna in situ hibridizacija)

* Imunofenotipizacija

* Molekularno testiranje

* Lumbalna punkcija

Lije?enje

* Kemoterapija ( uklju?uju?i i intratekalnu kemoterapiju)

* Radioterapija

* Transplantacija mati?nih stanicam

* Ciljana terapijama

* Druge terapije lijekovima

Lije?enje AML dje?je dobi obavlja se u fazama:

1. Indukcija remisije: Ovo je prva faza lije?enja. Cilj je ubiti stanice leukemije u krvi i ko�tanoj sr�i. Ovo dovodi leukemiju u remisiju.

2. Konsolidacija: Ovo je druga faza lije?enja. Po?inje nakon �to je leukemija u remisiji. Cilj terapije konsolidacije jest ubiti bilo koju stanice leukemije koja ostaje u tijelu i mo�e  uzrokovati recidiv.

CNS profilaksa– mo�e se dati tijekom faze indukcijske terapije. Budu?i da standardne doze kemoterapije ne mogu dose?i stanice leukemije u CNS (mozak i le?na mo�dina), stanice su u mogu?nosti prona?i uto?i�te (sakriti) u CNS-u. Intratekalna kemoterapija mo�e do?i do stanica leukemije u CNS-u. Daje se da ubije stanice leukemije i smanjuje mogu?nost da se leukemija vrati.

Potporna skrb

Potporna skrb daje se za ubla�avanje simptoma  uzrokovanih bole�?u ili njenim lije?enjem. Pomo?na njega mo�e uklju?ivati sljede?e:

* Transfuzijska terapija: na?in davanja crvenih krvnih stanica, bijelih krvnih stanica ili trombocita za zamjenu krvnih stanica uni�tenih bole�?u ili lije?enjem raka. Krv mo�e biti donirana od druge osobe ili je mo�da bila uzeta ranije od pacijenta i pohranjena do potrebnog momenta.

* Terapija lijekovima: kao �to su antibiotici ili protugljivi?ni lijekovi.

* Leukafereza: Postupak u kojem se koristi posebni stroj za odvajanje bijelih krvnih stanica iz krvi. Krv je uzeta od pacijenta i stavljena kroz separator krvnih stanica gdje su uklonjene bijele krvne stanice. Ostatak krvi se zatim vra?a u krvotok pacijenta.

Leukemija je rak krvnih stanica. Ve?ina krvnih stanica nastaje u ko�tanoj sr�i. U leukemiji, nezrele krvne stanice postaju stanice raka. Ove stanice ne funkcioniraju  na na?in na koji bi trebale i sabijaju  (potiskuju) zdrave krvne stanice u ko�tanoj sr�i.

Postoje razli?ite vrste leukemija  ovisno o vrsti krvnih stanica koje su  postale maligne. Na primjer, limfoblasti?na leukemija je rak limfoblasta (bijelih krvnih stanica koje se bore protiv infekcije). Bijele krvne stanice su naj?e�?i tip krvnih stanica koje se pretvaraju u stanice raka. No, i crvene krvne stanice (stanice koje nose kisik od plu?a do ostatka tijela) i trombociti (stanice koje sudjeluju u zgru�avanju krvi), tako?er mogu postati stanice raka.

Leukemije se naj?e�?e javljaju kod odraslih osoba starijih od 55 godina, a spadaju me?u naj?e�?i rak kod djece mla?e od 15 godina.

Leukemija mo�e biti akutna ili kroni?na. Akutna leukemije je brzo rastu?i rak i obi?no se brzo i   pogor�ava. Kroni?na leukemija je sporije rastu?i rak sa usporenom progresijom tijekom vremena. Lije?enje i prognoza bolesti ovise  o vrsti stanica iz kojih je leukemija nastala te o tome da li je akuta ili kroni?na.

Akutna mijeloi?na leukemija (AML odraslih je vrsta raka kod koje ko�tana sr� proizvodi abnormalne mijeloblaste (tip bijelih krvnih stanica), crvene krvne stanice ili trombocite.

Mijeloblasti u AML su abnormalni i ne postaju zdrave bijele krvne stanice. Ponekad u AML, previ�e mati?nih stanica postanu abnormalne crvene krvne stanice ili krvne plo?ice-trombociti. Ove abnormalne bijele krvne stanice, crvene krvne stanice ili trombociti se nazivaju i stanice leukemije ili blasti. Stanice leukemije mogu se nakupiti u ko�tanoj sr�i i krvi tako da postoji manje prostora za zdrave bijele krvne stanice, crvene krvne stanice i trombocite. Kada se to dogodi, mo�e do?i do infekcije, anemije ili lakog krvarenja. Stanice leukemije mogu se pro�iriti izvan krvi u druge dijelove tijela, uklju?uju?i sredi�nji �iv?ani sustav (mozak i ki?mena mo�dina), ko�u i desni. 

Ova vrsta raka obi?no se br�e pogor�ava ako se ne lije?i. To je naj?e�?i tip akutne leukemije kod odraslih osoba. AML se tako?er naziva akutna mijelogena leukemija, akutna mijeloblasti?na leukemija, akutna granulocitna leukemija i akutna non-limfocitna leukemija. 

Faktori rizika

• Pu�enje, pogotovo nakon 60 godina
• Mu�ki spol
• Lije?enje kemoterapijom ili zra?enjem u pro�losti
• Lije?enje od ALL-a u djetinjstvu
• Izlo�enost nuklearnom  zra?enju (npr. atomska bomba) ili benzenima
• Mijelodisplasti?nog sindrom

Simptomi

• Pomanjkanje daha.
• Groznica
• Lako nastajanje  modrica ili krvarenja.
• Petehije (to?kasta krvarenja u ko�i).
• Slabost ili osje?aj umora.
• Gubitak te�ine ili gubitak apetita.

Dijagnostika

* Fizikalni pregled i povijest bolesti

* Kompletna krvna slika (KKS)

* Biokemijske krvne pretrage

* Razmaz periferne krvi

* Aspiracija ko�tane sr�i i biopsija

* Citogenetska analiza

* Imunofenotipizacija

* Metoda reverzne transkripcije i lan?ana reakcija polimeraze (RT-PCR)

* Lumbalna punkcija

* CT sken-kompjuterizirana tomografija 

Stadiji

Ne postoji standardni sustav odre?ivanja stadija AML-a kod odrasle osobe.

Bolest se opisuje kao netretirana ili nelije?ena, u remisiji  ili rekurentna (povratna).

1. Nelije?ena AML odrasle osobe

AML je novo dijagnosticirana i nije lije?ena  osim ubla�avanja  znakova i simptoma kao �to su temperatura, krvarenje ili bol.

• Kompletna krvna slika je abnormalna.
• Vi�e od 20% stanica u ko�tanoj sr�i su blasti (stanice leukemije).
• Postoje znakovi i simptomi leukemije.

2. AML odrasle osobe u remisiji

U odraslih AML-a odraslih u remisiji, bolest je lije?ena, a nalazi su sljede?i:

• Kompletna krvna slika je normalna.
• Manje od 5% stanica u ko�tanoj sr�i su blasti (stanice leukemije).
• Nema znakova ili simptoma leukemije u mozgu i kralje�ni?noj mo�dini ili drugdje u tijelu.

3. Povratna ili rekurentna AML kod odraslih pacijenata

Povratna  AML je rak koji se ponovo pojavio (vratio se) nakon lije?enja. AML se mo�e vratiti u krv ili ko�tanu sr�.

Lije?enje

• Lije?enje AML-a odraslih obi?no ima 2 faze.
• Koriste se ?etiri vrste standardnih terapijskih postupaka:

      -kemoterapija
      -terapija radijacijom
      -transplantacija mati?nih stanica
      -druge terapije lijekovima

• Nove vrste lije?enja se ispituju u klini?kim ispitivanjima:

      -Ciljana terapija

• Pacijenti mogu razmisliti o sudjelovanju u klini?kom ispitivanju.

Lije?enje AML-a odraslih obi?no ima 2 faze

1. Indukcijska ili uvodna terapija za postizanje ili uvo?enje bolesnika u  remisiju: Ovo je prva faza lije?enja. Cilj je ubiti stanice leukemije u krvi i ko�tanoj sr�i. Ovo stavlja leukemiju u remisiju.

2. Terapija  nakon postizanja remisije: Ovo je druga faza lije?enja. Po?inje nakon �to je leukemija u remisiji. Cilj terapije nakon postizanja remisije je da ubije preostale stanice leukemije koje mo�da ne?e biti aktivne, ali bi mogle po?eti rasti  i izazvati recidiv. Ova faza se tako?er naziva i terapija odr�avanja remisije.

Mogu?nosti lije?enja akutne mijeloi?ne leukemije odrasle osobe

Netretirana akutna mijeloi?na leukemija kod odraslih osoba

Standardno lije?enje netretirane  akutne mijeloi?ne leukemije (AML) tijekom faze indukcije remisije ovisi o podtipu AML-a i mo�e uklju?ivati sljede?e:

• Kombinirana kemoterapija.
• Visoke doze kombinirane kemoterapije
• Niske doze kemoterapije
• Intratekalna kemoterapija.
• All-transretinoi?na kiselina (ATRA) plus arsen trioksid za lije?enje akutne promijelocitne leukemije (APL).
• Kombinacija ATRA terapije i kemoterapija nakon ?ega se daje arsenov trioksid za lije?enje APL.

Akutna mijeloi?na leukemija odraslih u remisiji

Lije?enje AML-a odraslih tijekom faze remisije ovisi o podtipu AML-a i mo�e uklju?ivati sljede?e:

• Kombinirana kemoterapija.
• Kemoterapija visoke doze, sa ili bez terapije zra?enjem, i transplantacija pacijentovih mati?nih stanica.
• Kemoterapija visoke doze i presa?ivanje donorskih mati?nih stanica.
• Klini?ko ispitivanje arsenovog trioksida.

Povratna ili rekurentna  akutna mijeloi?na leukemija kod odraslih osoba

Nema standardnog tretmana za povratnu AML. Lije?enje ovisi o podtipu AML i mo�e uklju?ivati sljede?e:

• Kombinirana kemoterapija.
• Ciljana terapija s monoklonskim protutijelima.
• Transplantacija mati?nih stanica.
• Terapija arsenovim trioksidom.
• Klini?ko ispitivanje terapije arsenovim trioksidom nakon kojeg slijedi transplantacija mati?nih stanica.

Akutna limfocitna  leukemija u dje?joj dobi (ALL) je vrsta raka u kojem ko�tana sr� stvara previ�e nezrelih limfocita (tip bijelih krvnih stanica). Akutna limfocitna leukemija u dje?joj dobi (ALL) je rak krvi i ko�tane sr�i. Ukoliko se ne lije?i, bolest brzo napreduje. ALL je naj?e�?i tip raka kod djece. 

U zdravog djeteta, ko�tanu sr� ?ine mati?ne krvne stanice (nezrele stanice) koje postaju zrelim krvnim stanicama tijekom vremena. Mati?na krvna stanica mo�e postati mijeloidna mati?na stanica ili limfoidna mati?na stanica.

Od mijeloidnih mati?nih stanica nastaje jedna od tri vrste zrelih krvnih stanica:

• Crvene krvne stanice koje nose kisik i druge tvari u sva tkiva tijela.
• Trombociti koji stvaraju krvne ugru�ke da se zaustavi krvarenje.
• Granulociti (bijele krvne stanice) koji se bore protiv infekcije i bolesti.

Limfoidna  mati?na stanica postaje limfoblastna stanica, a zatim jedna od tri vrste limfocita (bijele krvne stanice):

• B limfociti koji stvaraju protutijela koja poma�u u borbi protiv infekcije.
• T limfociti koji poma�u B limfocitima stvarati protutijela koja poma�u u borbi protiv infekcije.
• Prirodne stanice ubojica koje napadaju stanice raka i viruse.

Kod ALL-a djece , veliki broj mati?nih stanica postaju limfoblasti, odnosno nezreli B ili T limfociti. Ove stanice nazivamo i leukemi?ne stanice. Ove leukemi?ne stanice ne mogu se dobro boriti protiv infekcije. Tako?er, budu?i da se broj leukemi?nih stanica pove?ava u krvi i ko�tanoj sr�i, postoji manje prostora za zdrave bijele i crvene krvne stanice te trombocite. To mo�e prouzrokovati infekcije, anemiju i lak�e nastajanje krvarenja. 

Faktori rizika

-Izlo�enost rendgenskom zra?enju prije ro?enja
-Izlaganje zra?enju tijekom �ivota
-Prethodna lije?enja kemoterapijom
-Odre?eni genetski poreme?aje, kao �to su:

                 -Downov sindrom
                  -Neurofibromatoza tipa 1
                  -Bloomov sindrom
                  -Fanconijeva anemija
                  -Ataksija-teleangiektazija
                  -Li-Fraumeni sindrom.
                  -Nedostatak MMR (mismatch repair- sposobnost DNK da izbjegne gre�ke     pri replikaciji)- odnosno mutacije u odre?enim genima koje zaustavljaju DNK da se popravlja, �to dovodi do nastanka raka u ranoj dobi.

Simptomi

-groznica
-lagano nastajanje modrica i krvarenja
-petehije (to?kasta krvarenja u ko�i)
-bol u zglobovima ili kostima
-bezbolne kvr�ice na vratu, pazuhu, trbuhu ili preponama
-bol ili osje?aj puno?e ispod rebara
-bljedilo ko�e, slabost i osje?aj umora
-gubitak apetita 

Dijagnostika

* Fizikalni pregled i povijest bolesti

* Kompletna krvna slika (KKS) s diferencijalnom krvnom  slikom (DKS)

* Biokemijske krvne pretrage

* Razmaz periferne krvi: Postupak u kojem se provjerava uzorak krvi za blast stanice, broj i vrste bijelih krvnih stanica, broj trombocita i promjene u obliku, veli?ini i broju krvnih stanica.

* Aspiracija ko�tane sr�i i biopsija

* Citogenetska analiza: laboratorijski test u kojem se stanice u uzorku krvi ili ko�tane sr�i promatraju pod mikroskopom kako bi se utvrdilo postoje li odre?ene promjene u kromosomima limfocita. Na primjer, u Philadelphia kromosom  pozitivnoj  ALL,  dio jednog kromosoma  premije�ta na drugi kromosom.

* Imunofenotipizacija

* RTG prsnog ko�a

* Lumbalna punkcija

Lije?enje

* Kemoterapija

Na?in na koji se kemoterapija daje ovisi u kojoj je djete rizi?noj skupini. Djeca s visokorizi?nim ALL-om dobivaju vi�e vrsta lijekova protiv raka i ve?e doze lijekova nego djeca sa standardnim rizikom ALL-a. Intratekalna kemoterapija mo�e se koristiti za lije?enje ALL-a dje?je dobi koja se pro�irila ili se mo�e pro�iriti na mozak i le?nu mo�dinu. 

* Radioterapija

Na?in na koji se daje terapija zra?enjem ovisi o vrsti raka koji se lije?i. Vanjska radioterapija mo�e se koristiti za lije?enje ALL-a dje?je dobi koja se pro�irila ili se mo�e pro�iriti na mozak i le?nu mo�dinu ili testise. Tako?er se mo�e koristiti za pripremu ko�tane sr�i za transplantaciju mati?nih stanica. 

* CAR T-stani?na terapija (CAR-chimeric antigen receptor)

* Transplantacija mati?nih stanica

U dje?joj dobi postoje tri rizi?ne grupe �to se koristi za planiranje lije?enja:

1. Standardni (niski) rizik: Uklju?uje djecu u dobi od 1 do mla?e od 10 godina koji imaju broj bijelih krvnih zrnaca manji od 50.000 / ?L u vrijeme dijagnoze.

2. Visoki rizik: Uklju?uje djecu od 10 i vi�e godina i / ili djecu s brojem bijelih krvnih stanica od 50.000 / ?L ili vi�e u vrijeme dijagnoze.

3. Vrlo visoki rizik: Uklju?uje djecu mla?u od 1. godine, djecu s odre?enim promjenama u genima, djecu koja imaju spor odgovor na po?etno lije?enje i djecu koja jo� uvijek imaju znakove leukemije nakon prva 4 tjedna lije?enja.

Va�no je znati u koju grupu rizika dijete spada kako bi se planiralo lije?enje. Visokorizi?na ili vrlo  visokorizi?na djeca sa ALL-om obi?no dobivaju vi�e vrsta antitumorskih lijekova i / ili ve?e doze lijekova protiv raka nego djeca sa standardnim rizikom za ALL. 

Lije?enje ALL-a dje?je dobi se vr�i u fazama:

Indukcija remisije: Ovo je prva faza lije?enja. Cilj je ubiti stanice leukemije u krvi i ko�tanoj sr�i. Ovo dovodi leukemiju u remisiju.

Konsolidacija: Ovo je druga faza lije?enja. Po?inje nakon �to je leukemija u remisiji. Cilj terapije konsolidacije jest ubiti bilo koju stanice leukemije koja ostaje u tijelu i koja mo�e  uzrokovati recidiv.

Odr�avanje: Ovo je tre?a faza lije?enja. Cilj je ubiti sve preostale stanice leukemije koje mogu ponovno po?eti rasti i uzrokovati recidiv. Terapija se obi?no daje u ni�im dozama od onih koje se koriste tijekom indukcije remisije i faze konsolidacije. Neuzimanje terapije propisane od strane lije?nika tijekom terapije odr�avanja pove?ava vjerojatnost da ?e se rak vratiti. Ovo se naziva i faza kontinuiranog odr�avanja.

Opcije lije?enja po rizi?nim skupinama:

1. 1. Novodijagnosticirana akutna limfocitna leukemija standardnog rizika u dje?joj dobi

Lije?enje standardno rizi?ne akutne limfocitne leukemije u dje?joj dobi (ALL) tijekom indukcije, konsolidacije i faze odr�avanja remisije uvijek uklju?uje kombiniranu kemoterapiju. Kada su djeca u remisiji nakon indukcijske terapije, mo�e se provesti transplantacija mati?nih stanica pomo?u mati?nih stanica od donora. Kada djeca nisu u remisiji nakon indukcijske terapije, daljnje lije?enje je obi?no isto ono koje se daje djeci s visokorizi?nim ALL-om. Intratekalna kemoterapija daje se za spre?avanje �irenja stanica leukemije u mozak i le?nu mo�dinu.

2. Novodijagnosticirana visokorizi?na akutna limfocitna leukemija u dje?joj dobi

Lije?enje visokorizi?ne akutne limfocitne leukemije u djetinjstvu (ALL) tijekom indukcije, konsolidacije  i faze odr�avanja remisije uvijek uklju?uje kombiniranu kemoterapiju. Djeca u visokorizi?noj skupini ALL-a  dobivaju vi�e vrsta antitumorskih lijekova i ve?e doze lijekova protiv raka, osobito tijekom faze konsolidacije od djece u standardnoj rizi?noj skupini. 

Intratekalna i sistemska kemoterapija daju se kako bi se sprije?ilo ili lije?ilo �irenje stanica leukemije u mozak i le?nu mo�dinu. Ponekad se tako?er primjenjuje terapija zra?enja  mozga.

Tretmani koji se prou?avaju u klini?kim ispitivanjima za visoko rizi?ne ALL uklju?uju nove kemoterapijske re�ime s ili bez ciljane terapije ili presa?ivanja mati?nih stanica.

3. Novodijagnosticirana akutna limfocitna leukemija u dje?joj dobi vrlo visokog rizika

Lije?enje vrlo visokorizi?ne akutne limfocitne leukemije u dje?joj dobi (ALL) tijekom indukcije, konsolidacije  i faze odr�avanja remisije uvijek uklju?uje kombiniranu kemoterapiju. Djeca u skupini s vrlo visokom rizikom primaju vi�e vrsta antitumorskih lijekova nego djeca u skupini s visokim rizikom. Nije jasno ho?e li transplantacija mati?nih stanica tijekom prve  remisije pomo?i djetetu da dulje �ivi.

Intratekalna i sistemska kemoterapija daju su kako bi se sprije?ilo ili lije?ilo �irenje stanica leukemije u mozak i le?nu mo�dinu. Ponekad se tako?er primjenjuje  terapija zra?enjau mozga.

Tretmani koji se prou?avaju u klini?kim ispitivanjima za visokorizi?ne ALL kod djece uklju?uju nove kemoterapijske re�ime s ciljanom terapijom ili bez nje.

Posebne skupine novodijagnosticirane akutne limfocitne leukemije dje?je dobi

1. Akutna limfocitna leukemija T-limfocita u dje?joj dobi

Lije?enje akutne limfocitne leukemije T-limfocita dje?je dobi tijekom indukcije, konsolidacije i faze odr�avanja remisije uvijek uklju?uje kombiniranu kemoterapiju. Djeca s leukemijom T-limfocita dobivaju vi�e vrsta antitumorskih lijekova i ve?e doze lijekova protiv raka nego djeca s novodijagnosticiranom leukemijom standardnog rizika.

Intrateka i sistemska kemoterapija dani su kako bi se sprije?ilo �irenje stanica leukemije u mozak i le?nu mo�dinu. Ponekad se primjenjuje i terapija zra?enja  mozga.
Tretmani koji se prou?avaju u klini?kim ispitivanjima akutne limfocitne leukemije T-stanica uklju?uju nove antikancerogene lijekove i kemoterapijske re�ime s ili bez ciljane terapije.

2. Dojen?ad s ALL-om

Lije?enje dojen?adi sa ALL-om tijekom indukcije, konsolidacije i faze odr�avanja remisije uvijek uklju?uje kombiniranu kemoterapiju. Dojen?ad s ALL-om dobivaju razli?ite antikancerogene lijekove i ve?e doze lijekova protiv raka nego djeca od jedne i vi�e godina u skupini standardno rizi?nih leukemija. Nije jasno ho?e li transplantacija mati?nih stanica tijekom prve remisije pomo?i djetetu da dulje �ivi.

Intratekalna i sistemska kemoterapija daju su kako bi se sprije?ilo �irenje stanica leukemije u mozak i le?nu mo�dinu.

Tretmani koji se prou?avaju u klini?kim ispitivanjima za novoro?en?ad sa ALL-om uklju?uju sljede?e:

• Klini?ko ispitivanje kemoterapije nakon ?ega slijedi transplantacija mati?nih stanica od donora za dojen?ad s odre?enim genskim promjenama.

3. Djeca od 10 i vi�e godina i adolescenti sa ALL-om

Lije?enje ALL-a u djece i adolescenata (10 i vi�e godina) tijekom indukcije, konsolidacije i faze odr�avanja remisije uvijek uklju?uje kombiniranu kemoterapiju. Djeca od 10 i vi�e godina i adolescenti sa ALL-om  dobivaju  vi�e vrsta antitumorskih lijekova i ve?e doze lijekova protiv raka nego djeca u skupini standardnog rizika.

Intratekalna i sistemska kemoterapija daju se kako bi se sprije?ilo �irenje stanica leukemije u mozak i le?nu mo�dinu. Ponekad se primjenjuje i terapija zra?enja mozga.

Tretmani koji se prou?avaju u klini?kim ispitivanjima za djecu od 10 i vi�e godina i adolescente sa ALL-om uklju?uju nove antikancerogene lijekove i kemoterapijske re�ime s ciljanom terapijom ili bez nje.

4. Philadelphia kromosom-pozitivna ALL

Lije?enje Philadelphia kromosom pozitivne  ALL dje?je dobi tijekom indukcije, konsolidacije i faze odr�avanja remisije mo�e uklju?ivati sljede?e:

• Kombinirana kemoterapija i ciljana terapija s inhibitorom tirozin kinaze (imatinib mesilat) sa ili bez transplantacije mati?nih stanica koriste?i mati?ne stanice donora.

5. Refraktorna akutna limfocitna leukemija dje?je dobi

Nema standardnog lije?enja za lije?enje refraktorne akutne limfocitne leukemije djeteta (ALL).Neki od tretmana koji se prou?avaju u klini?kim ispitivanjima za refraktornu dje?ju ALL uklju?uju:

• Ciljana terapija (blinatumomab ili inotuzumab).
• CAR-T stani?na terapija (CAR- chimeric antigen receptor)

6. Relapsna ili povratna limfocitna leukemija dje?je dobi

Standardno lije?enje relapsne dje?je akutne limfocitne leukemije (ALL) koja se vra?a u ko�tanu sr� mo�e uklju?ivati sljede?e:

• Kombinirana kemoterapija.
• Kemoterapija sa ili bez zra?enja cijelog tijela nakon kojeg slijedi transplantacija mati?nih stanica donora.

Standardno lije?enje relapsne dje?je akutne limfocitne leukemije (ALL) koja se vra?a izvan ko�tane sr�i mo�e uklju?ivati sljede?e:

• Sustavna kemoterapija i intratekalna kemoterapija s radijacijskom terapijom mozga i / ili le?ne mo�dine za rak koji se vra?a samo u mozak i le?nu  mo�dinu.
• Kombinirana kemoterapija i terapija zra?enjem za rak koji se vra?a samo u testise.
• Transplantacija mati?nih stanica za rak koji se ponovo vratio u mozak i / ili le?nu mo�dinu.

Neki od tretmana koji se prou?avaju u klini?kim ispitivanjima za relapsnu dje?ju akutnu limfocitnu leukemiju uklju?uju:

• Novi protutumorski lijekovi i novi kombinirani kemoterapijski tretmani.
• Kombinirana kemoterapija i nove vrste ciljane terapije (blinatumomab ili inotuzumab).
• CAR-T stani?ana terapija (CAR-chimeric antigen receptor)

Akutna limfocitna leukemija odrasle osobe (ALL) je vrsta raka u kojem ko�tana sr� proizvodi previ�e limfocita (tip bijelih krvnih stanica). Naziva se i  akutna limfoblasti?na leukemija. Ukoliko se ne lije?i bolest brzo napreduje.

Leukemija je rak krvnih stanica. Ve?ina krvnih stanica nastaje u ko�tanoj sr�i. U leukemiji, nezrele krvne stanice postaju stanice raka. Ove stanice ne funkcioniraju  na na?in na koji bi trebale i sabijaju  (potiskuju) zdrave krvne stanice u ko�tanoj sr�i.

Postoje razli?ite vrste leukemija  ovisno o vrsti krvnih stanica koje su  postale maligne. Na primjer, limfoblasti?na leukemija je rak limfoblasta (bijelih krvnih stanica koje se bore protiv infekcije). Bijele krvne stanice su naj?e�?i tip krvnih stanica koje se pretvaraju u stanice raka. No, i crvene krvne stanice (stanice koje nose kisik od plu?a do ostatka tijela) i trombociti (stanice koje sudjeluju u zgru�avanju krvi), tako?er mogu postati stanice raka.

Leukemije se naj?e�?e javljaju kod odraslih osoba starijih od 55 godina, a spadaju me?u naj?e�?i rak kod djece mla?e od 15 godina.

Leukemija mo�e biti akutna ili kroni?na. Akutna leukemije je brzo rastu?i rak i obi?no se brzo i   pogor�ava. Kroni?na leukemija je sporije rastu?i rak sa usporenom progresijom tijekom vremena. Lije?enje i prognoza bolesti ovise  o vrsti stanica iz kojih je leukemija nastala te o tome da li je akuta ili kroni?na.

Razvoj krvnih stanica: Mati?na krvna stanica prolazi nekoliko koraka kako bi postala crvena krvna stanica, trombocit ili bijela krvna stanica.

Kod ALL-a , previ�e mati?nih stanica postaje limfoblasti, odnosno nezreli B ili T limfociti. Ove stanice tako?er nazivamo leukemi?ne stanice. Ove leukemi?ne stanice ne mogu se dobro boriti protiv infekcije. Tako?er, budu?i da se broj leukemi?nih stanica pove?ava u krvi i ko�tanoj sr�i, postoji manje prostora za zdrave bijele i crvene krvne stanice te trombocite. To mo�e uzrokovati infekciju, anemiju i nastajanje lak�ih   krvarenja. Rak se tako?er mo�e pro�iriti na sredi�nji �iv?ani sustav (mozak i le?nu mo�dinu).

Faktori rizika

-mu�ki spol
-bijela rasa
-starost preko 70 godina
-lije?enje u pro�losti kemoterapijok ili zra?enjem
-izlo�enost visokoj razini zra?enja u okolini (kao �to je nuklearno zra?enje)
-odre?eni genetski poreme?aji, kao �to je Downov sindrom 

Simptomi

-slabost ili osje?aj umora
-vru?icu ili no?no znojenje
-lako nastajanje modrica ili krvarenja
-petehije (to?kasta krvarenja u ko�i)
-pomanjkanje daha
-gubitak te�ine ili gubitak apetita
-bol u kostima ili trbuhu
-bol ili osje?aj puno?e ispod rebara
-bezbolne kvr�ice na vratu, pazuhu, trbuhu ili preponama
-?este infekcije 

Dijagnostika

* Fizikalni pregled i povijest bolesti

* Kompletna krvna slika (KKS) s diferencijalnom krvnom  slikom (DKS)

* Biokemijske krvne pretrage

* Razmaz periferne krvi: Postupak u kojem se provjerava uzorak krvi za blast stanice, broj i vrste bijelih krvnih stanica, broj trombocita i promjene u obliku, veli?ini i broju krvnih stanica.

* Aspiracija ko�tane sr�i i biopsija

* Citogenetska analiza: laboratorijski test u kojem se stanice u uzorku krvi ili ko�tane sr�i promatraju pod mikroskopom kako bi se utvrdilo postoje li odre?ene promjene u kromosomima limfocita. Na primjer, u Philadelphia kromosom  pozitivnoj  ALL,  dio jednog kromosoma  premije�ta na drugi kromosom.

* Imunofenotipizacija

* RTG prsnog ko�a

* Lumbalna punkcija

* CT sken-kompjuterizirana tomografija

* MRI (magnetska rezonancija) 

Lije?enje

• Lije?enje ALL-a odraslih obi?no ima dvije faze.
• Koriste se ?etiri vrste standardnih postupaka:
  -kemoterapija
  -terapija radijacijom ili zra?enjem
  -kemoterapija s transplantacijom mati?nih stanica
  -ciljana terapija
• Nove vrste lije?enja se ispituju u klini?kim ispitivanjima.
  -Biolo�ka terapija
  -eksperimentalna genska terapija znana kao CAR-T stani?na terapija
• Pacijenti mogu razmisliti o sudjelovanju u klini?kom ispitivanju.

Lije?enje odraslih s ALL-om obi?no ima dvije faze.

1. Indukcijska ili uvodna terapija za postizanje ili uvo?enje bolesnika u  remisiju: Ovo je prva faza lije?enja. Cilj je ubiti stanice leukemije u krvi i ko�tanoj sr�i. Ovo stavlja leukemiju u remisiju.

2. Terapija  nakon postizanja remisije: Ovo je druga faza lije?enja. Po?inje nakon �to je leukemija u remisiji. Cilj terapije nakon postizanja remisije je da ubije preostale stanice leukemije koje mo�da ne?e biti aktivne, ali bi mogle po?eti rasti  i izazvati recidiv. Ova faza se tako?er naziva i terapija odr�avanja remisije.

Lije?enje pod nazivom profilaksa mozga ili centralnog �iv?anog sustava (brain or central nervous system prophylaxis):  obi?no se daje tijekom svake faze terapije. Mnoga sredstva za kemoterapiju koja se koriste za lije?enje ALL ne mogu pro?i mo�danu opnu i u?i u sredi�nji �iv?ani sustav, stanice leukemije mogu. Profilaksa mozga predstavlja primjenu lijeka direktno u sredi�nji �iv?ani sustav kori�tenjem lumbalne punkcije, kako bi se sprije?ilo da se leukemija �sakrije� u ta podru?ja tijekom kemoterapije i da se opet razvije nakon lije?enja. Mo�e se koristiti i radioterapija (zra?enje) mozga ili le?ne mo�dine.

Limfom je rak koji po?inje u stanicama limfnog sustava. Limfni sustav je dio imunolo�kog sustava koji poma�e tijelu da se bori protiv infekcije i bolesti. Budu?i da se limfno tkivo nalazi nalazi po cijelom tijelu, limfom mo�e nastati i po?eti se razvijati gotovo bilo gdje u tijelu. Mo�e se razviti i kod djece i kod odraslih. Dvija glavna tipa limfoma su Hodgkin limfom i ne-Hodgkin limfom (non-Hodgkin/NHL).

Postoje mnoge razli?ite vrste ne-Hodgkin limfoma (NHL) koje nastaju iz razli?itih tipova bijelih krvnih stanica (B-stanice, T-stanice, NK stanice). Ve?ina tipova NHL-a razvija se iz  B-stanica. NHL mo�e biti indolentan (sporo raste) ili agresivan (brzo raste). Naj?e�?i tipovi NHL-a u odraslih su difuzni B velikostani?ni limfom (difuzni limfom velikih B-stanica) koji je obi?no agresivan te folikularni limfom koji obi?no sporo napreduje. 

Ne-Hodgkinov limfom dijelimo na:

* Indolentni-sporo se razvijaju

– Folikularni limfom

– Limfoplazmocitni limfom

– Limfom marginalne zone

* Agresivni- brzo se razvijaju

– Difuzni limfom velikih B stanica

– Extranodalni NK/T-stani?ni limfom

– Limfomatoidna granulomatoza

– Angioimunoblasti?ni T-stani?ni limfom

– Periferni T-stani?ni limfom

– Intravaskularni B-velikostani?ni limfom 

– Limfoblasti?ni limfom

– T-stani?na leukemija/limfom odraslih

– Limfom pla�tene zone (mantle)

– Posttransplantacijski limfoproliferativni poreme?aj

– Pravi histiocitni limfom

– Primarni limfom izljeva

– Plasmablasti?ni limfom

Naj?e�?e vrste ne-Hodgkinovog limfoma su folikularni od spororastu?ih i difuzni limfom velikih B stanica od agresivnih limfoma.

Faktori rizika

*Starost, mu�ki rod i bijela rasa.
-Naslije?eni imunolo�ki poreme?aj (kao �to je hipogamaglobulinemija ili Wiskott-Aldrichov sindrom).
-Autoimuna bolest (kao �to je reumatoidni artritis, psorijaza ili Sj�grenov sindrom).
-HIV / AIDS.
-Infekcija humanim t-limfotropnim virusom 1 ili Epstein-Barr virusom.
-Infekcija bakterijom Helicobacter pylori.
*Uzimanje imunosupresivnih lijekova nakon transplantacije organa. 

Simptomi

*Pove?ani  limfni ?vorovi vrata, pazuha, prepona ili trbuha.
*Groznica bez poznatih razloga.
*Ponavljaju?e no?no znojenje.
*Umor.
*Neobja�njivi gubitak te�ine.
*Osip ili svrbe� ko�e.
*Neobja�njiva bol u prsima, trbuhu ili kostima.

Kada se groznica, no?no znojenje i gubitak te�ine javljaju zajedno, tu skupinu simptoma zovemo B simptomi.

Dijagnostika

* Fizikalni pregled i anamneza:

* Proto?na citometrija

* Aspiracija ko�tane sr�i i biopsija

* Biopsija limfnih ?vorova

* Laparoskopija

* Laparotomija

* Imunohistokemija

* Citogenetska analiza

* FISH (fluorescentna in situ hibridizacija)

* Imunofenotipizacija

Za odre?ivanje stadija bolesti koriste se postupci:

* Kompletna krvna slika (KKS) s diferencijalnom krvnom slikom (DKS)

* Biokemijske krvne pretrage

* CT sken-kompjuterizirana tomografija

* PET-CT sken

* MRI (magnetska rezonancija

* Aspiracija ko�tane sr�i i biopsija

* Lumbalna punkcija

Stadiji

STADIJ I

Rak se nalazi u jednom limfnom podru?ju (grupa limfnih ?vorova, tonzila i obli�nje tkivo, timus ili slezena).

• Stadij IE: Rak se nalazi u jednom tijelu ili podru?ju izvan limfnih ?vorova.

STADIJ II

Rak se nalazi u dvije ili vi�e grupa limfnih ?vorova iznad ili ispod diafragme (tanki mi�i? ispod plu?a koji poma�e disati i razdvaja prsa od trbuha).

• Stadij IIE:Rak se nalazi u jednoj ili vi�e skupina  limfnih ?vorova iznad ili ispod diafragme. Rak se tako?er nalazi izvan limfnih ?vorova u jednom organu ili podru?ju na istoj strani dijafragme kao i zahva?eni limfni ?vorovi.

STADIJ III

Rak se nalazi u skupinama limfnih ?vorova iznad i ispod diafragme (tanki mi�i? ispod plu?a koji poma�e disanje i odvaja prsa od trbuha).

• Stadij IIIE: Rak se nalazi u skupinama limfnih ?vorova iznad i ispod diafragme i izvan limfnih ?vorova u obli�njem organu ili podru?ju.

• Stadij IIIS: Rak se nalazi u skupinama limfnih ?vorova iznad i ispod diafragme i u slezeni.

• Stadij IIIE + S: Rak se nalazi u skupinama limfnih ?vorova iznad i ispod diafragme, izvan limfnih ?vorova u obli�njem organu ili podru?ju i u slezeni.

STADIJ IV

Rak nalazi se u jednom ili vi�e organa koji nisu dio limfnog podru?ja (skupine limfnih ?vorova, tonzile i obli�nje tkivo, timus ili slezena), a mogu biti u limfnim ?vorovima blizu tih organa; ili

-nalazi se u jednom organu koji nije dio limfnog podru?ja i pro�irio se na organe ili limfne ?vorove daleko od tog organa; ili

-nalazi se u jetri, ko�tanoj sr�i, cerebrospinalnoj teku?ini (CSF) ili plu?ima (osim raka koji se pro�irio na plu?a iz obli�njih podru?ja).

Rekurentni (recidivni) ne-Hodgkinov limfom odrasle osobe

Rekurentni ne-Hodgkinov limfom kod odraslih je rak koji se ponovo pojavio (vratio se) nakon �to je lije?en. Limfom se mo�e vratiti u limfni sustav ili u druge dijelove tijela. Indolentni limfom mo�e se vratiti kao agresivni limfom. Agresivni limfom mo�e se vratiti kao indolentni limfom.

Lije?enje

* Radioterapija

* Kemoterapija

* Imunoterapija

* Ciljana terapija

* Kirur�ko lije?enje

* Transplantacija mati?nih stanica

Leukemija je rak krvnih stanica. Ve?ina krvnih stanica nastaje u ko�tanoj sr�i. U leukemiji, nezrele krvne stanice postaju stanice raka. Ove stanice ne funkcioniraju  na na?in na koji bi trebale i sabijaju  (potiskuju) zdrave krvne stanice u ko�tanoj sr�i.

Postoje razli?ite vrste leukemija  ovisno o vrsti krvnih stanica koje su  postale maligne. Na primjer, limfoblasti?na leukemija je rak limfoblasta (bijelih krvnih stanica koje se bore protiv infekcije). Bijele krvne stanice su naj?e�?i tip krvnih stanica koje se pretvaraju u stanice raka. No, i crvene krvne stanice (stanice koje nose kisik od plu?a do ostatka tijela) i trombociti (stanice koje sudjeluju u zgru�avanju krvi), tako?er mogu postati stanice raka.