Leukemija je rak krvnih stanica. Ve?ina krvnih stanica nastaje u koštanoj srži. U leukemiji, nezrele krvne stanice postaju stanice raka. Ove stanice ne funkcioniraju na na?in na koji bi trebale i sabijaju (potiskuju) zdrave krvne stanice u koštanoj srži.
Postoje razli?ite vrste leukemija ovisno o vrsti krvnih stanica koje su postale maligne. Na primjer, limfoblasti?na leukemija je rak limfoblasta (bijelih krvnih stanica koje se bore protiv infekcije). Bijele krvne stanice su naj?eš?i tip krvnih stanica koje se pretvaraju u stanice raka. No, i crvene krvne stanice (stanice koje nose kisik od plu?a do ostatka tijela) i trombociti (stanice koje sudjeluju u zgrušavanju krvi), tako?er mogu postati stanice raka.
Leukemije se naj?eš?e javljaju kod odraslih osoba starijih od 55 godina, a spadaju me?u naj?eš?i rak kod djece mla?e od 15 godina.
Leukemija može biti akutna ili kroni?na. Akutna leukemije je brzo rastu?i rak i obi?no se brzo i pogoršava. Kroni?na leukemija je sporije rastu?i rak sa usporenom progresijom tijekom vremena. Lije?enje i prognoza bolesti ovise o vrsti stanica iz kojih je leukemija nastala te o tome da li je akuta ili kroni?na.
Akutna mijeloi?na leukemija (AML odraslih je vrsta raka kod koje koštana srž proizvodi abnormalne mijeloblaste (tip bijelih krvnih stanica), crvene krvne stanice ili trombocite.
Mijeloblasti u AML su abnormalni i ne postaju zdrave bijele krvne stanice. Ponekad u AML, previše mati?nih stanica postanu abnormalne crvene krvne stanice ili krvne plo?ice-trombociti. Ove abnormalne bijele krvne stanice, crvene krvne stanice ili trombociti se nazivaju i stanice leukemije ili blasti. Stanice leukemije mogu se nakupiti u koštanoj srži i krvi tako da postoji manje prostora za zdrave bijele krvne stanice, crvene krvne stanice i trombocite. Kada se to dogodi, može do?i do infekcije, anemije ili lakog krvarenja. Stanice leukemije mogu se proširiti izvan krvi u druge dijelove tijela, uklju?uju?i središnji živ?ani sustav (mozak i ki?mena moždina), kožu i desni.
Ova vrsta raka obi?no se brže pogoršava ako se ne lije?i. To je naj?eš?i tip akutne leukemije kod odraslih osoba. AML se tako?er naziva akutna mijelogena leukemija, akutna mijeloblasti?na leukemija, akutna granulocitna leukemija i akutna non-limfocitna leukemija.
Faktori rizika
- Pušenje, pogotovo nakon 60 godina
- Muški spol
- Lije?enje kemoterapijom ili zra?enjem u prošlosti
- Lije?enje od ALL-a u djetinjstvu
- Izloženost nuklearnom zra?enju (npr. atomska bomba) ili benzenima
- Mijelodisplasti?nog sindrom
Simptomi
- Pomanjkanje daha.
- Groznica
- Lako nastajanje modrica ili krvarenja.
- Petehije (to?kasta krvarenja u koži).
- Slabost ili osje?aj umora.
- Gubitak težine ili gubitak apetita.
Dijagnostika
* Fizikalni pregled i povijest bolesti
* Kompletna krvna slika (KKS)
* Biokemijske krvne pretrage
* Razmaz periferne krvi
* Aspiracija koštane srži i biopsija
* Citogenetska analiza
* Imunofenotipizacija
* Metoda reverzne transkripcije i lan?ana reakcija polimeraze (RT-PCR)
* Lumbalna punkcija
* CT sken-kompjuterizirana tomografija
Stadiji
Ne postoji standardni sustav odre?ivanja stadija AML-a kod odrasle osobe.
Bolest se opisuje kao netretirana ili nelije?ena, u remisiji ili rekurentna (povratna).
1. Nelije?ena AML odrasle osobe
AML je novo dijagnosticirana i nije lije?ena osim ublažavanja znakova i simptoma kao što su temperatura, krvarenje ili bol.
- Kompletna krvna slika je abnormalna.
- Više od 20% stanica u koštanoj srži su blasti (stanice leukemije).
- Postoje znakovi i simptomi leukemije.
2. AML odrasle osobe u remisiji
U odraslih AML-a odraslih u remisiji, bolest je lije?ena, a nalazi su sljede?i:
- Kompletna krvna slika je normalna.
- Manje od 5% stanica u koštanoj srži su blasti (stanice leukemije).
- Nema znakova ili simptoma leukemije u mozgu i kralježni?noj moždini ili drugdje u tijelu.
3. Povratna ili rekurentna AML kod odraslih pacijenata
Povratna AML je rak koji se ponovo pojavio (vratio se) nakon lije?enja. AML se može vratiti u krv ili koštanu srž.
Lije?enje
- Lije?enje AML-a odraslih obi?no ima 2 faze.
- Koriste se ?etiri vrste standardnih terapijskih postupaka:
-kemoterapija
-terapija radijacijom
-transplantacija mati?nih stanica
-druge terapije lijekovima
- Nove vrste lije?enja se ispituju u klini?kim ispitivanjima:
-Ciljana terapija
- Pacijenti mogu razmisliti o sudjelovanju u klini?kom ispitivanju.
Lije?enje AML-a odraslih obi?no ima 2 faze
1. Indukcijska ili uvodna terapija za postizanje ili uvo?enje bolesnika u remisiju: Ovo je prva faza lije?enja. Cilj je ubiti stanice leukemije u krvi i koštanoj srži. Ovo stavlja leukemiju u remisiju.
2. Terapija nakon postizanja remisije: Ovo je druga faza lije?enja. Po?inje nakon što je leukemija u remisiji. Cilj terapije nakon postizanja remisije je da ubije preostale stanice leukemije koje možda ne?e biti aktivne, ali bi mogle po?eti rasti i izazvati recidiv. Ova faza se tako?er naziva i terapija održavanja remisije.
Mogu?nosti lije?enja akutne mijeloi?ne leukemije odrasle osobe
Netretirana akutna mijeloi?na leukemija kod odraslih osoba
Standardno lije?enje netretirane akutne mijeloi?ne leukemije (AML) tijekom faze indukcije remisije ovisi o podtipu AML-a i može uklju?ivati sljede?e:
- Kombinirana kemoterapija.
- Visoke doze kombinirane kemoterapije
- Niske doze kemoterapije
- Intratekalna kemoterapija.
- All-transretinoi?na kiselina (ATRA) plus arsen trioksid za lije?enje akutne promijelocitne leukemije (APL).
- Kombinacija ATRA terapije i kemoterapija nakon ?ega se daje arsenov trioksid za lije?enje APL.
Akutna mijeloi?na leukemija odraslih u remisiji
Lije?enje AML-a odraslih tijekom faze remisije ovisi o podtipu AML-a i može uklju?ivati sljede?e:
- Kombinirana kemoterapija.
- Kemoterapija visoke doze, sa ili bez terapije zra?enjem, i transplantacija pacijentovih mati?nih stanica.
- Kemoterapija visoke doze i presa?ivanje donorskih mati?nih stanica.
- Klini?ko ispitivanje arsenovog trioksida.
Povratna ili rekurentna akutna mijeloi?na leukemija kod odraslih osoba
Nema standardnog tretmana za povratnu AML. Lije?enje ovisi o podtipu AML i može uklju?ivati sljede?e:
- Kombinirana kemoterapija.
- Ciljana terapija s monoklonskim protutijelima.
- Transplantacija mati?nih stanica.
- Terapija arsenovim trioksidom.
- Klini?ko ispitivanje terapije arsenovim trioksidom nakon kojeg slijedi transplantacija mati?nih stanica.