Autor: pitajte-doktora

Herpes simpleks je zarazna bolest koja dovodi do pojave povratnih malih, bolnih, teku?inom ispunjenih mjehura na ko�i ili sluznicama.

Dva tipa virusa herpesa simpleksa koji zaraze ko�u su HSV1 i HSV2. HSV1 je uobi?ajeni uzro?nik hladnih rana na usnama (herpes labijalis) i rana na ro�nici oka (keratitis izazvan herpes simpleksom) ; taj se obi?no prenosi dodirom s lu?evinama iz usta ili oko usta. HSV2 obi?no uzrokuje genitalni herpes i prenosi se u prvom redu izravnim dodirom rana, naj?e�?e prilikom spolnog kontakta. 

Herpes simplex dovodi do izbijanja (promjena) na ko�i i sluznicama. Ta izbijanja jenjaju, premda virus ostane u neaktivnom (latentnom) stanju unutar ganglija (skupina tjele�aca �iv?ane stanice) u zara�enom podru?ju. S vremena na vrijeme virus se ponovno aktivira i razmno�ava, ?esto uzrokuju?i izbijanja mjehuri?a na istom mjestu kao i pri prija�njoj infekciji. Me?utim, virus mo�e postojati u ko�i a da ne uzrokuje o?iti mjehuri?; virus u takvom stanju mo�e slu�iti kao izvor zaraze drugih ljudi. Izbijanja mogu izazvati prekomjerna izlo�enost suncu, vru?ica, fizi?ki ili emocionalni stres, potiskivanje (supresija) imunolo�kog sustava ili neka hrana i lijekovi, ali ?esto su ?imbenici poticanja nepoznati. 

Dijagnostika

Lije?niku je katkada te�ko prepoznati herpes simpleks. Mo�e ga se zamijeniti s alergijskom reakcijom, drugim virusnim infekcijama ili ?ak s ko�nom reakcijom na neke lijekove. U postavljanju dijagnoze mo�e katkada pomo?i sijelo mjehura na tijelu.

Lije?nik koji posumnja na herpes simpleks mo�e ispitati istrugane ljuskice mjehura pod mikroskopom. Ako osoba ima infekciju virusom herpes simpleksa, te ?e ljuskice pokazati velike zara�ene stanice. Dijagnozu mogu potvrditi kulture za virus, pretrage krvi na pove?anu razinu protutijela i biopsija. Me?utim, te su pretrage rijetko potrebne. Dijagnozu je mogu?e postaviti u vrlo ranom stadiju primjenom novijih tehnika, kao �to je PCR (reakcija lan?ane polimerizacije) koja se mo�e upotrijebiti za otkrivanje DNK iz virusa herpes simpleksa u tjelesnom tkivu ili teku?ini.

Simptomi

Prije ponovnog izbijanja herpes simpleksa javljaju se trnjenje, peckanje, nelagoda i svrbe� �to prethodi mjehurima nekoliko sati pa 2 do 3 dana. Mjehuri okru�eni crvenkastim rubom mogu se pojaviti bilo gdje na ko�i ili sluznicama, ali naj?e�?e u ustima i oko ustiju, na usnama i na spolnim organima. Mjehuri (koji mogu biti bolni) se naj?e�?e oblikuju u grozdove koji se udru�uju u velika pojedina?na sjedi�ta. Nakon nekoliko dana mjehuri se po?inju su�iti tvore?i tanku �u?kastu krastu i plitke vrijedove. Cijeljenje tipi?no zapo?inje unutar 1 do 2 tjedna nakon pojave i obi?no se zavr�i do 21. dana. Me?utim, mjehuri u vla�nim podru?jima tijela katkada sporije zacjeljuju. Ako se izbijanja stalno doga?aju na istom mjestu ili ako do?e do sekundarne bakterijske infekcije, mo�e do?i do o�iljkavanja tkiva. 

Lije?enje

Ve?ina ljudi lije?i herpes labijalis nje�nim pranjem zara�enih podru?ja sapunom i vodom. Podru?je treba zatim bri�no osu�iti; ostavljanje mjehura vla�nima mo�e pogor�ati upalu, odgoditi cijeljenje i vjerojatno poja?ati bakterijsku infekciju. Za sprje?avanje ili lije?enje bakterijske infekcije na ko�u se mo�e primijeniti neka antibiotska mast, npr. neomicinbacitracin. Ako se ?ini da bakterijska infekcija napreduje ili uzrokuje dodatne simptome, lije?nik mo�e propisati antibiotike koje se uzima u obliku tableta ili injekcije.

Protuvirusne kreme kao �to su idoksuridin, trifluridin i aciklovir katkada su u?inkovite kada ih se primijeni izravno na mjehure. Aciklovir ili vidarabin, uzet oralno (na usta), mo�e se upotrijebiti za te�ke herpesne infekcije po ?itavom tijelu. Ponekad je potrebno aciklovir uzimati svaki dan da se potisnu ponavljana izbijanja, naro?ito kada su zahva?eni spolni organi. Za keratitis izazvan herpes simpleksom ili genitalni herpes mogu biti potrebne specifi?ne mjere lije?enja.

Skolioza je naj?e�?a deformacija kralje�nice i dolazi od gr?ke rije?i skoliosis �to u prijevodu zna?i savijanje. Kralje�nica se sastoji od puno malih kostiju pravokutnog oblika koje se nalaze u sredi�njem dijelu tijela tako da spajaju glavu sa zdjelicom. Skolioza nastaje kada se kralje�nica savija u stranu i mo�e imati izgled poput slova �C� ili �S�. Osim toga kralje�ci se rotiraju ili zaokre?u i povla?e rebra tako da nastaje slo�eni deformitet u tri ravnine. 

Dru�tvo za istra�ivanje skolioze (engl. Scoliosis Research Society) definira skoliozu kao postrani?no iskrivljenje kralje�nice od 10 i vi�e stupnjeva promatrano u frontalnoj ravnini. 

Skolioza mo�e biti kombinirana s kifozom (pove?ana zakrivljenost kralje�nice u prsnom dijelu gledano bo?no), u tom slu?aju koristi se pojam kifoskolioza. 

Uzroci

Uzrok skolioze, u vi�e od 80% slu?ajeva, je nepoznat. Ka�emo da je to idiopatska (nepoznatog uzroka) skolioza. Ovisno o dobi djeteta kada nastaje razlikujemo infantilnu (od 0.-3. godine �ivota), juvenilnu (od 3.-10. godine �ivota) i adolescentnu (iza 10. godine �ivota) idiopatsku skoliozu.

Upravo adolescentna idiopatska skolioza je naj?e�?i oblik idiopatske skolioze. ?e�?e se javlja kod djevoj?ica i postoji obiteljska sklonost prema nastanku bolesti.

Pojavnost skolioze je 1-3%, ali svega 3-5 djece od 1000 promatranih ?e razviti te�i oblik skolioze koji zahtijeva ortozu (steznik).

U odre?enim slu?ajevima uzrok nastanka skolioze je dobro poznat. Skolioze mogu biti kongenitalne i one su prisutne od ro?enja bebe. Nastaju kao rezultat poreme?aja u ranoj fazi razvoja kralje�nice. Neuromi�i?ne skolioze su posljedica raznih bolesti koje zahva?aju sredi�nji i periferni �iv?ani sustav ili nastaju zbog bolesti mi�i?a. Skolioza mo�e biti prisutna kod velikog broja genetskih bolesti. Tako?er mo�e nastati kao posljedica traume ili tumora.

Dijagnostika

Tijekom rasta i razvoja svako dijete je uklju?eno u redovite sistematske preglede kod pedijatra, a kasnije kod lije?nika obiteljske medicine. Isto tako sva �kolska djeca su obuhva?ena redovitim pregledima koji slu�e ranom prepoznavanju deformiteta kralje�nice. 

Kada se skolioza otkrije ili postoji sumnja na bolest, dijete se upu?uje na pregled lije?niku specijalisti koji se bavi lije?enjem deformiteta kralje�nice (dje?ji ortoped ili dje?ji fizijatar) i koji ?e napraviti testove za odre?ivanje skolioze. Ponekad je potrebno u?initi i RTG kralje�nice. 

Simptomi

• nejednakost u polo�aju i visini ramena (jedno rame je vi�e polo�eno)
• glava nije u sredini tijela, odnosno glava ne prati liniju kralje�nice
• vidljiva je razlika u polo�aju i visini kukova
• asimetrija u polo�aju i visini lopatica (jedna lopatica je polo�ena vi�e i odignuta je od le?a)
• kada dijete stoji ruke nisu jednako polo�ene uz tijelo, primjetna je razlika u du�ini ruku
• kada se dijete nagne prema naprijed vidljiva je razlika u visini lijeve i desne strane tijela, jedna strana je izbo?enija

Lije?enje

* Vje�banje- Blage skolioze naj?e�?e trebaju redovito pra?enje djeteta u periodu intenzivnog rasta i razvoja. Savjetuje se da dijete bude fizi?ki aktivno,  redovito se bavi sportom barem 3-4 puta tjedno. Znanstvena istra�ivanja su pokazala da vje�be poma�u kod lije?enja skolioze. 

* Ortoze- Ortoze se primjenjuju u lije?enju kada je stupanj skolioze mjeren kutom po Cobbu iznad 20�, a dijete je u fazi intenzivnog rasta ili je do�lo do pogor�anja skolioze. Da bi lije?enje bilo uspje�no ortozu je potrebno nositi barem 18 h tijekom 24 sata.

* Operativni zahvat- Postoje skolioze koje se pogor�avaju usprkos lije?enju ortozom i specifi?nim medicinskim vje�bama. Ponekad skoliozu otkrijemo kasno i ve? na prvom pregledu stupanj krivine skolioze prema�uje 45�-50�. Upravo takve skolioze zahtijevaju operativno lije?enje. 

Upala grla, �drijela, angina, faringitis i tonzilofaringitis zajedni?ki su nazivi za akutni upalni sindrom �drijela nastao zbog infekcije ili iritacije �drijela i/ili krajnika.

Obolijevaju naj?e�?e djeca, no mogu oboljeti sve dobne skupine. Vrhunac pobola od virusne i bakterijske upale �drijela je u dobi od 4. do 7. godine �ivota, dok djeca mla?a od 3 godine rijetko obolijevaju. 

Uzroci

Naj?e�?i uzrok su virusne infekcije u preko70% slu?ajeva, rje?i bakterijske infekcije, u ve?ini slu?ajeva uzrokovane bakterijom Streptococcus pyogenes. (15-30%). Neinfektivni uzroci su alergije, traume, toksini i tumori. 

Dijagnostika

* klini?ki pregled

* va?enjem krvi za pretrage KKS (kompletna krvna slika), DKS (diferencijalna krvna slika), CRP (C-reaktivni protein) te SE (sedimentacija eritrocita)

* bakterijska upala grla potvr?uje se izolacijom bakterije iz uzorka brisa grla, a za beta-hemoliti?ki streptokok tipa A dostupan je i brzi test

* nalaz krvnih pretraga koji ukazuje na bakterijsku upalu grla je sljede?i:

• povi�eni leukociti (bijele krvne stanice)
• povi�eni neutrofili 
• CRP ve?i od 25 mg/L
• povi�ena sedimentacija eritrocita (ali tek od tre?eg dana bolesti)

 * nalaz karakteristi?an za virusni tonzilofaringitis uklju?uje povi�ene monocite i/ili povi�ene ili sni�ene limfocite te CRP manji od 20 mg/L

Simptomi

* op?i simptomi:  povi�ena temperatura, tresavica, klonulost, osje?aj bolesti, glavobolja i boli u mi�i?ima

* lokalni simptomi: grlobolja pri gutanju, promjene na krajnicima i �drijelu, oblo�en jezik te pove?ani regionalni limfni ?vorovi. 

* lokalnim simptomima. Od op?ih simptoma najva�niji su naglo, dok se od lokalnih pojavljuju grlobolja pri gutanju, promjene na krajnicima i �drijelu, oblo�en jezik te pove?ani regionalni limfni ?vorovi.

Lije?enje

– prete�ito se lije?i simptomatski primjenom protuupalnih lijekova, prolazi za 3 do 5 dana

– ako je uzro?nik bakterija u lije?enju se koriste antibiotici koji skra?uju trajanje bolesti no i bez njihove primjene bolest naj?e�?e prolazi bez posljedica. 

Infekcijom ili upalom uha nazivamo upalu srednjeg uha. Uzrok nastanka infekcije uha u ve?ini slu?ajeva su virusi, bakterije i alergijske reakcije. Upala srednjeg uha u ve?ini slu?ajeva popra?ena je respiratornom infekcijom. Srednje uho s gornjim di�nim traktom povezuju dvije si?u�ne Eustahijeve cijevi. Upala srednjeg uha javlja se u razli?itim, te�kim oblicima. Izolirani oblik bolesti koji se lako lije?i naziva se akutna upala srednjeg uha. Ako traje tjednima radi se o kroni?noj upali srednjeg uha. Nakupljanje teku?ine u uhu bez infekcije zove se serozna upala srednjeg uha. 

Izrazito rijetko je to izolirana bolest. Naime, ona se razvija u sklopu akutne upale gornjih di�njih putova, naj?e�?e tako da se mikroorganizmi iz nosa i �drijela pro�ire kroz Eustahijevu tubu u srednje uho i izazovu upalu. ?e�?e je izazvana virusima, rje?e bakterijama. 

Dijagnostika

– anamnesti?ki podaci

– otoskopski pregled

Simptomi

*  nagla, o�tra bol ili tupa, stalna bol

* ponekad curenje iz uha

* temperatura

* osje?aj puno?e u uhu

* prigu�en sluh

Lije?enje

* analgetici i antipiretici – lijekovi protiv bolova i za smanjenje temperature (paracetamolski sirup i ?epi?i)

* dekongestivne kapi za nos – poma�u uspostavljanje funkcije Eustahijeve tube, odnosno ventiliranje srednjeg uha, �to tako?er pridonosi popu�tanju bola

* utopljavanje bolesnoga uha – va�no je jer znatno pridonosi prestanku bola i neugode

* antibiotik – daje se samo ako je rije? o bakterijskoj upali

Ako nismo sigurni je li upala bakterijska, antibiotik se daje djetetu do 24 mjeseca starosti, nekim imunokompromitiranim bolesnicima i djeci s kroni?nim bolestima ili kod te�kog op?eg stanja. Ostala djeca se lije?e simptomatski i prate do 48 sati. U slu?aju da nema pobolj�anja, zapo?inje se antibiotska terapija. 

Nesanica (insomnia) je subjektivna percepcija nedostatne kvalitete i kvantitete spavanja te je naj?e�?i poreme?aj spavanja, stoga je vrlo va�no prepoznati koji su simptomi nesanice prisutni te pravovremeno zapo?eti lije?enje. 

Uzroci

– stres

– tjeskoba

– depresija

– zdravstvene tegobe

– promjene u okru�enju ili u rasporedu rada

– lo�e navike spavanja

– lijekovi

– starija �ivotna dob

Simptomi

* problemi usnivanja (produljeno vrijeme usnivanja)

* rano jutarnje bu?enje

* u?estalo bu?enje no?u (fragmentirano, diskontinuirano spavanje)

* jutarnji umor

* kombinacija navedenog

* op?a psihomotorna usporenost, emocionalna labilnost, poja?ana iritabilnost, nizak prag tolerancije, frustracija mo�e uzrokovati naru�avanje obiteljskih i �irih socijalnih i relacija

* smetnje pam?enja, koncentracije, pa�nje, slabiji radni u?inak i smetnje u?enja

* oslabljeni refleksi � ve?i rizik prometnih udesa

* osobe s dugogodi�njom nesanicom ?esto imaju povi�en krvni tlak te sukladno tome i rizik vaskularnih incidenata, �to upu?uje da osobe s insomnijom kra?e �ive, iako taj odnos nije tako jasan kao u drugih poreme?aja spavanja (npr. sindrom apneje u spavanju).

Dijagnostika

 U procjeni kvalitete i koli?ine sna pacijenta lije?nik se slu�i razgovorom sa pacijentom odnosno partnerom. Od pomo?i mo�e biti i “dnevnik spavanja” u koji pacijent redovito opisuje karakteristike spavanja. 

Lije?enje

– nemedikamentozno: higijena spavanja,  bihevioralne-kognitivne tehnike

– medikamentozno: naj?e�?e  psihofarmaci iz reda benzodiazepina, ponekad i antidepresivi te u kra?em periodu i manjim dozama antihistaminici i antipsihotici 

Upala sinusa (sinusitis) je stanje karakterizirano oteklinom sluznice, smanjenom drena�om i nakupljanjem teku?ine unutar sinusne �upljine. 

Tipi?no je uzrokovana infekcijom bakterijama i virusima, a naj?e�?e se javlja nakon prehlade ili gripe, te kod osoba sklonih alergijama.

 Sinusi su �upljine kostiju lica koje okru�uju o?i i nos. Oni su oblo�eni sluznicom (kao sluznica nosa) i me?usobno povezani uskim prolazima. Na glavi postoje ukupno 4 parna, paranazalna (koji okru�uju nos) sinusa:

• maksilarni sinus � ispod o?iju, pored nosa
• etmoidni sinus � izme?u o?iju 
• frontalni sinus � iznad o?iju i nosa 
• sfenoidni sinus � iza o?iju, u dubini lubanje

Akutna upala sinusa

Akutna upala sinusa je infekcija paranazalnih sinusa koja traje kra?e od 30 dana. ?esto slijedi alergijske reakcije i infekcije gornjih di�nih puteva (osobito virusne). Naime, virusne infekcije razrje?uju sluz, smanjuju njenu viskoznost i o�te?uju sluznicu, te tako smanjuju njene obrambene sposobnosti.

Tako?er, oteklina sluznice nosa ote�ava drena�u (istjecanje) sekreta iz sinusa, koji se nakuplja i stvara plodno tlo za umna�anje bakterija.

One se mogu na?i na sluznici di�nih puteva i kod potpuno zdravih pojedinaca, no njihovo preveliko umna�anje (kao u slu?aju sinusitisa) mo�e dovesti do upale. U manjem broju slu?ajeva (manje od 10 %) izvor sinusitisa mo�e biti i upala zuba. 

Subakutna upala sinusa

Sinusna upala koja traje du�e od mjesec dana, ali kra?e od 3 mjeseca.

Kroni?na upala sinusa

O kroni?noj upali sinusa govorimo kada simptomi upale traju od 3 mjeseca do godinu dana.

Kroni?na upala uzrokovana je ponavljaju?im akutnim infekcijama koje dovode do o�te?enja sluznice sinusa. Njima su sklonije osobe s alergijskim rinitisom, astmom ili anatomskim karakteristikama koje ote�avaju drena�u sadr�aja sinusa u nosnu �upljinu, stoga su i kroni?ne upale u?estalije u ovih pojedinaca.

Neke od spomenutih anatomskih karakteristika su:

• devijacija nosnog septuma (iskrivljenje sredi�nje nosne pregrade)
• polipi (dobro?udne izrasline na sluznici nosa)
• deformacije nosnih kostiju 

Akutni rekuriraju?i sinusitis 

Akutni rekuriraju?i (ponavljaju?i) sinusitis karakteriziran je pojavom vi�e od triju epizoda akutnog sinusitisa godi�nje. 

Dijagnostika

– anamneza i fizikalni pregled

– rinoskopski pregled

– RTG i CT

– laboratorijske pretrage

Simptomi

•  bol u sinusima (bol pri pritisku na odre?ene to?ke lica, ovisno o zahva?enom sinusu)
•  glavobolja 
•  oteklina dijela lica i kapaka
•  postnazalna sekrecija (slijevanje sekreta niz �drijelo)

•  nazalna kongestija (za?epljen nos)
•  jutarnje iska�ljavanje sekreta
• vru?ica

• umor
• iscrpljenost
• ka�alj
• halitoza (neugodan zadah)

Lije?enje

Akutna upala sinusa

•  lijekovi protiv boli 
•  sprejevi za nos (dekongestivi) koji smanjuju ote?enost sluznice i sekreciju sluzi 
•  antibiotici (ukoliko je uzro?nik upale bakterija)
•  po potrebi punkcija sinusa (izvla?enje gnoja tankom iglom)

Kroni?na upala sinusa

• dugotrajna primjenu antibiotika koji djeluju na anaerobne mikroorganizme  (za umna�anje im nije potreban kisik)
• ispiranje nosnih hodnika fiziolo�kom otopinom
• ograni?ena primjenu dekongestiva (preduga upotreba mo�e dovesti do o�te?enja sluznice)
• primjena topikalnih (samo lokalno djelovanje) kortikosteroida, posebice kod kroni?nih upala uzrokovanih alergijom 

Tuberkuloza je zarazna bolest uzrokovana bacilom tuberkuloze , Mycobacterium tuberculosis, koji prvenstveno zahva?a plu?a, ali se mo�e pojaviti i u bilo kojem organu (ko�i, mozgu, kostima, zglobovima, limfnim ?vorovima, probavnom, genitalnom, mokra?nom sustavu i dr.). 

Tuberkuloza je kaplji?na infekcija koja se �iri od oboljele osobe na zdravu zrakom. Bakterije se nalaze u sitnim kapljicama koje nastaju kao aerosol prilikom ka�ljanja, kihanja ili govora zara�ene osobe. Te kapljice mogu udahnuti osobe koje se nalaze u blizini i inficirati se. Udisanjem bakterije dospiju do plu?a gdje se razmno�avaju, a iz plu?a mogu dospjeti u bilo koji organ u tijelu.

Plu?na tuberkuloza i tuberkuloza grkljana je zarazna i mo�e se �iriti na druge ljude. Za �irenje zaraze su pogodne osobe koje su du�e (svakodnevno) i u bliskom kontaktu sa TBC aktivnim bolesnikom (prvenstveno ?lanovi obitelji, prijatelji, radne kolege, osobe u prenapu?enom smje�taju i sl.).

Ostali oblici tuberkuloze (izvanplu?ni) obi?no nisu zarazni za okolinu, iako mokra?a i ostale izlu?evine teoretski mogu biti izvor zaraze, ali zbog toga  �to sadr�e relativno mali broj bakterija rijetko mogu izazvati bolest.

Ne?e svaki kontakt sa bakterijom izazvati bolest! Nakon kontakta sa zara�enim bolesnikom uzro?nik bolesti ?e dospjeti do plu?a i zahvaljuju?i obrambenim stanicama (makrofagi i limfociti) i imunolo�kom odgovoru organizma ubiti bakterije i pretvoriti inficirane makrofage u sitne i tvrde tuberkule u plu?nom tkivu. Ipak jedan dio bakterija u tuberkulima ostaje �ivjeti, ali mogu?nost razmno�avanja i �irenja je ograni?ena. Nakon takve primarne infekcije ve?ina osoba se  primarno izlije?i, a infekcija prelazi u latentnu. Osoba sa latentno tuberkulozom nije zarazna za druge ljude, a pozitivan tuberkulinski test je jedini dokaz te infekcije.

Latentna infekcija mo�e ostati do�ivotno i nikada se ne razviti u bolest, ali u odre?enim okolnostima (slabljenje imunolo�kog sustava, HIV infekcije, pothranjenosti, odre?ene dobi i dr.) mo�e do?i do aktivacije latentnog �ari�ta (reaktivacije), odnosno izbijanja bacila iz tuberkula i izazivanja aktivne bolesti.

Kod malog broja primarno inficiranih ne?e do?i do latentne infekcije ve? odmah dolazi do nastajanja aktivne bolesti (osobito su ugro�ene osobe sa oslabljenim imunolo�kim sustavom i mala djeca).

Simptomi 

Simptomi kod aktivne plu?ne tuberkuloze su dugotrajni i traju vi�e od  tri tjedna:

• ka�alj
• bolovi u prsi�tu
• krvavi iska�ljaj

• op?a slabost
• gubitak tjelesne te�ine
• umor
• tresavica
• vru?ica
• no?no znojenje

Dijagnostika

• temeljito uzeti anamnezu (va�na epidemiolo�ka anamneza i kontakt sa aktivnim TBC bolesnikom)
• napraviti klini?ki pregled bolesnika

• pravi dokaz aktivne tuberkuloze (zlatni standard)  je izolacija Mycobacterium tuberculosis iz bolesni?kog materijala (iska�ljaja, aspirata bronha, urina, krvi i dr.) mikroskopski i kultivacijom
• RTG plu?a i prsnog ko�a
• tuberkulinsko testiranje  (PPD) test se koristi za dijagnozu latentne tuberkuloze. Nedostatak testa je �to mo�e biti la�no negativan kod imunodeficijentnih osoba (HIV pozitivni, bolesnici na imumosupresivnim lijekovima), osoba koje su nedavno imale tuberkuloznu infekciju, djece mla?e od 6 mjeseci itd. La�no pozitivan PPD test mo�e biti i kod osoba koje su primile BCG cjepivo
• Quantiferon test (IGRA- Interferon Gamma Release Assay- krvni test) test za latentne infekcije tuberkuloze koji nije ovisan o BCG cijepljenju
• molekularne dijagnostika (PCR) za genotipizaciju, identifikaciju i diferencijaciju mikobakterija

Lije?enje

Lije?enje tuberkuloze provodi se u trajanju od najmanje 6 mjeseci prema DOTS programu (podrazumijeva standardiziranu, kratkotrajnu,kombiniranu i nadziranu terapiju). Lije?enje zapo?inje na bolni?kom izolacijskom odjelu i traje sve dok se  u iska�ljaju izlu?uju bacili tuberkuloze, a nakon  otpusta iz bolnice  potrebno je redovito uzimanje lijekova i redoviti termini pregleda.

U prva dva mjeseca lije?enja koriste se kombinacije 4 antituberkulotika pod neposrednim nadzorom, a ostala ?etiri mjeseca do kraja terapije 2 osnovna antituberkulotika.

Neadekvatno i nedovoljno dugo lije?enje tuberkuloze mo�e uzrokovati sojeve tuberkuloze rezistentne (otporne) na terapiju  ?ije je lije?enje dugotrajnije i zahtijeva ve?a financijska sredstva.

Svrab ili �uga (lat. scabies) je zarazna bolest ko�e popra?ena neugodnim svrabom i crvenkastim promjenama na ko�i. Uzro?nik infekcije je grinja pod nazivom Sarcoptes scabiei var. hominis, okrugli, mali, ?esto oku nevidljiv ?lankono�ac prilago?en parazitskom na?inu �ivljenja na ko�i ?ovjeka. Lako se prenosi s ?ovjeka na ?ovjeka izravnim dugotrajnijim fizi?kim kontaktom, kori�tenjem odjevnih premeta, posteljine ili ru?nika zara�ene osobe. 

Primarni ?imbenik rizika jest napu?enost – tako �kole, vrti?i, stara?ki domovi, bolnice i drugi oblici velikih kolektiva nerijetko predstavljaju �ari�te ove bolesti. 

Dijagnostika

Dijagnoza svraba postavlja se na temelju prisutnih klini?kih smetnji, a potvr?uje pronalaskom grinje, jaja�aca ili fekalnog materijala larvi mikroskopskom analizom strugotina ko�e.

Simptomi

• intenzivan svrbe� ko�e koji se poja?ava no?u i u toplini i pojava crvenog osipa na mjestima koja se grebu.
• pojava sitnih kanali?a (rovova, sivkasto-crne linije na ko�i) naj?e�?e izme?u prstiju �ake, ru?nom zglobu, podlakticama, laktovima, pazuhu, donjoj strani trbuha, unutarnjoj strani bedara, dojkama oko bradavica, donjoj strani stra�njice
• pojava tamnih to?kastih promjena poput osipa, a u te�im slu?ajevima i bubuljica u zahva?enom podru?ju
• kod djece mogu biti zahva?eni glava, lice, vrat, dlanovi i tabani
• mogu?a je sekundarna bakterijska infekcija koja nastaje grebanjem ko�e
• kod ljudi oslabljenog imuniteta mo�e se razviti rje?i, ali puno ozbiljniji oblik svraba poznat nao norve�ki ili krustozni svrab gdje dolazi do velikog umna�anja grinja i stvaranja zadebljanja s tisu?ama uzro?nika

Lije?enje

–  lokalnim i peroralnim skabicidima

– za ubla�avanje svraba mogu?e je uklju?iti anihistaminike i kratkotrajno uzimanje kortikosteroidnih pripravaka

– dan nakon po?etka terapije oprati u vru?oj vodi svu odje?u, posteljinu i ru?nike koji su bili u upotrebi posljednjih nekoliko dana te ponoviti postupak nakon tjedan dana. Tepihe i presvu?eni namje�taj bi trebalo usisati i vre?ice iz usisava?a odmah baciti

Rosacea je kroni?na upala ko�e lica koja uzrokuje crvenilo koje nali?i na opekline od sunca. Takvo crvenilo se kod pojave rosacee razvija na ?elu, nosu, bradi i obrazima. Kod �ena se simptomi javljaju naj?e�?e na licu i bradi, dok su kod mu�karca naj?e�?i na nosu. Osim crvenila, mogu se pojaviti i papule, odnosno crvenkasti ?vori?i koji nalikuju na akne. Papule se mogu napuniti gnojem te se tada nazivaju pustulama.  

Rosacea se pojavljuje u ?etiri razli?ita tipa:

Eritemato-telangiektati?na rosacea � uklju?uje simptome kao �to su crvenilo ko�e lica i vidljive kapilare. Ovaj tip rosacee je naj bla�i i naj?e�?i.

Papulo-pustularna rosacea � uzrokuje crvenilo i oticanje lica i upalne promjene u obliku papula i pustula koje se pojavljuju na obrazima, ?elu te  bradi.

Rhynophyma � ovaj oblik rosacee uzrokuje najvidljivije promjene na ko�i lica. Glavni simptom  je zadebljanje ko�e koje se naj?e�?e pojavljuje na nosu koji zbog toga postaje kvrgav i pove?an. Ovaj oblik rosacee je rijedak i ?e�?e se pojavljuje kod mu�karaca. 

Okularna rosacea � oblik rosacee koji utje?e na o?i te uzrokuje pojavu ve?e koli?ine suza i crvenilo

Dijagnostika

Ne postoji specifi?ni test kojim lije?nik mo�e dijagnosticirati rosaceu. Lije?nik mora prou?iti izgled  ko�e i o?iju, povijest bolesti te navike.  

Simptomi

– crvenilo u licu

– papule i pustule

– peckanje ko�e

– podru?ja suhe ko�e

– pro�irene pore

– popucane krvne �ile i ?vori?i

– nate?en nos

– problemi s vidom

Lije?enje

Ne postoji odre?eni lijek za rosaceu te ju nije mogu?e u potpunosti izlije?iti. Cilj lije?enja rosacee je kontroliranje i sprje?avanje pogor�avanja simptoma te pobolj�anje kvalitete �ivota pacijenta. 

– neutralne kreme

– za�tita od sunca (SPF 50+)

– antibiotska terapija kod izra�enih upala

– lokalni preparati, kao �to su metronidazol, retinoidi i azelai?na kiselina, smanjuju upalu

– kemijski piling (AHA)

– u tre?em, najte�em, stupnju rosacee dolazi do zadebljanja ko�e koje se uglavnom javlja na ko�i nosa (rhinophyma), zadebljani dijelovi ko�e uklanjaju se kirur�kim putem, dermoabrazijom, radiokirur�kim metodama, laserom ili elektrokoagulacijom

Sindrom nemirnih nogu je poreme?aj koji karakterizira neizdr�iva potreba za pomicanjem nogu, rje?e ruku ili trupa, ?ime se umanjuju neugodne, a nerijetko i bolne senzacije. Pomicanjem zahva?enog dijela tijela tegobe gotovo potpuno prestaju.

Danas se sindrom nemirnih nogu smatra organskim neurolo�kim poreme?ajem, kojeg karakterizira poreme?aj neurotransmiterskog sustava, a ima genetsku osnovu na koju utje?e metabolizam �eljeza. 

Sindrom nemirnih nogu javlja u oko pet do 10 posto stanovni�tva, ovisno o ispitivanoj skupini, no unato? tome vrlo ?esto ostaje neprepoznat. ?e�?i je kod �ena, a pojavnost mu raste s pove?anjem dobi. 

Uzroci

Razlikujemo primarni i sekundarno oblik sindroma nemirnih nogu:

* primarni- bez poznatog uzroka

* sekundarni- naj?e�?e uslijed nedostatka �eljeza, zatim u trudno?i, kod pro�irenih vena, deficita folne kiseline, �e?erne bolesti, bolesti �titnja?e, o�te?enja perifernih �ivaca, Parkinsonove bolesti, alkoholizma, reumatoidnog artritisa ili nekih drugih autoimunih bolesti

Dijagnostika

-iscrpna osobna anamneza te prepoznavanju simptoma bolesti i isklju?iti druge mogu?e uzroke nakon ?ega slijedi procjena te�ine poreme?aja (simptomatskih no?i, vrijeme potrebno do nastupa simptoma i subjektivna procjena kvalitete spavanja)

Kriteriji za postavljanje dijagnoze su:

• �elju za pomicanjem udova, ?esto udru�enu s poreme?ajem perifernog osjeta
• pojavu ili pogor�anje tegoba u mirovanju te smirivanje tegoba tijekom
•  motori?ke aktivnosti
• motori?ki nemir
• pogor�anje simptoma no?u.

Simptomi

• sna�na potreba za pomicanjem udova zbog trnaca ili spontanih trzaja
• pogor�anje smetnji za vrijeme mirovanja
• privremeno olak�anje pri motornoj aktivnosti
• pogor�anje simptoma nave?er ili tijekom no?i
• ?esto poreme?aj spavanja, pogotovo usnivanja

Lije?enje

* Sekundarni oblici- lije?enje uzroka

* Primarni oblici

– lijekovi ( lijekovi koji pove?avaju koncentraciju dopamina ,  opijatni lijekovi , benzodiazepini koji djeluju umiruju?e i pobolj�avaju san ,  antikonvulzivni lijekovi koji umanjuju bolne senzacije)

– nefarmakolo�ka sredstva ( izbjegavanje alkohola, kofeina, pu�enja, umjerena tjelovje�ba, higijena spavanja, akupunktura ili transkutana elektri?na nervna stimulacija)

Raynaudova bolest definira se kao spazam (stezanje) arteriola (malih arterijskih krvnih �ila), naj?e�?e u prstima, a ponekad i u drugim perifernim dijelovima kao npr. nosu ili jeziku. Manifestira se povremenim bljedilom i cijanozom (plavi?asta boja ko�e). Bolest je nepoznatog uzroka a u 60 do 90% opisanih slu?ajeva radi se o mladim �enama. Prag tolerancije, nakon kojeg ?e nastupiti spazam, sni�en je pothla?ivanjem doti?nog podru?ja ili nekim emocionalnim stresom. 

Uzroci

Lije?nici ne znaju to?an uzrok Raynaudove bolesti, ali ?ini se da je to pretjerana reakcija krvnih �ila u rukama i nogama na niske temperature ili pak stres. U svim slu?ajevima gdje je ovaj poreme?aj popratna pojava drugih bolesti radi se o Raynaudovom sindromu, a ne o Raynaudovoj bolesti. 

Kada je tijelo izlo�eno niskim temperaturama, ekstremiteti gube toplinu. tijelo usporava dotok krvi u prstima na rukama i nogama za o?uvanje svoje tjelesne temperature. U ljudi s Raynaudovim sindromom je ova, ina?e normalna reakcija, pretjerana. Stres uzrokuje sli?nu reakciju.

Razlikujemp primarni i sekundarni Raynaudov sindrom:

* primarni- spazam krvnih �ila nije udru�en s drugom bole�?u

* sekundarni- spazam krvnih �ila povezan je s drugim bolestima i poreme?ajima (reumatoidni artritis, Sjogrenov sindrom, sistemski vaskulitis, polimiozitis, hipertireoza…)

Dijagnostilka

– kapilaroskopija ko�e (lije?nik pregledava ko�u pod mikroskopom)
– kompjutorizirana kolor teletermografija (CCTT).

– dopler krvnih �ila dlanova i proksimalnih velikih arterija

– digitalna pletizmografija

– laboratorijske pretrage (diferencijalna krvna slika, sedimentacija, imunolo�ki testovi na antinuklearna antitijela, reumatoidni faktor…)

Simptomi

Osje?aj hladno?e, �are?a bolnost, parestezije ili intermitentna promjena boje jednog ili vi�e prstiju su potaknuti izlaganjem hladno?i, jakim vibracijama, emocionalnim uzbu?enjem. Svi ovi simptomi mogu brzo nestati nakon uklanjanja poticajnog ?imbenika. Zagrijavanjem ruku se ubrzava povratak uobi?ajene boje i osjeta u rukama.

Podru?ja promijenjenog kolorita na prstima su o�tro ograni?ena. Promjena se mo�e odvijati u tri faze (bljedilo, cijanoza te eritem zbog reaktivne hiperemije nakon zagrijavanja), u dvije faze (cijanoza, eritem) ili jednoj fazi (samo bljedilo ili cijanoza). 

Promjene su ?esto simetri?ne. Raynaudov sindrom ne zahva?a podru?ja proksimalno od metakarpofalangealnih zglobova; naj?e�?e zahva?a srednja tri prsta, palac veoma rijetko. Vazospazam mo�e trajati nekoliko minuta do nekoliko sati, rijetko je te�ak u toj mjeri da mo�e izazvati odumiranje i gubitak tkiva.

Lije?enje

– edukacija- izbjegavanje hladno?e uz no�enje tople odje?e i obu?e, rukavica, kape, �ala i sl., prekid pu�enja i izbjegavanje traume, izbjegavati lijekove iz skupine beta blokatora jer pogor�avaju stanje

– lijekovi- vazodilatatori i blokatori kalcijevih kanala koji opu�taju i otvaraju male krvne �ile, pobolj�avaju cirkulaciju te smanjuju u?estalost i te�inu napada

– operativni zahvat ( simpatektomija) u te�im slu?ajevima- prere�u se simpati?ki �ivci koji upravljaju �irenjem i su�avanjem krvnih �ila na �akama i stopalima

– hiperbari?na komora i oksigenacija- dovodi kisik u zahva?ene dijelove tijela, pobolj�ava mikrocirkulaciju, smanjuje bol i poti?e regeneraciju malih krvnih �ila

Postporo?ajna depresija je depresija koja se javlja u periodu nakon poroda. Puno ?e�?e se javlja postporo?ajna tuga, takozvani �baby blues�, a ako on potraje vi�e od dva tjedna postavlja se dijagnoza postporo?ajne depresije. Statistika govori da se javlja kod oko 10% rodilja.

Uzrok postporo?ajne depresije nije jasan. Faktori koji su uklju?eni u razvoj ove bolesti su geneti?ka predispozicija, hormonalne promjene, psiholo�ki i socijalni problemi. Najvjerojatniji uzrok je nagli pad hormona koji se doga?a u tijelu �ene prirodno nakon poro?aja, a on uzrokuje i promjenu raspolo�enja �ene.

Moramo razlu?iti �baby blues� i postporo?ajnu depresiju jer se ti pojmovi ?esto mije�aju. �Baby blues� naziva se jo� i postporo?ajna tuga i javlja se u ve?ine rodilja. O?ituje se promjenama raspolo�enja, tugom, tjeskobom, smanjenom koncentracijom. Majke ?esto pla?u bez povoda, osje?aju se preoptere?eno, imaju problema sa spavanjem i gubitkom apetita. Simptomi se javljaju par dana nakon poroda i traju do maksimalno 2 tjedna. Ovo stanje prolazi samo od sebe, ne zahtijeva terapiju, a podr�ka partnera, obitelji i okoline poma�e da ti osje?aji nestanu �to prije.  

Ukoliko simptomi baby blues-a potraju vi�e od 2 tjedna, govorimo o postporo?ajnoj depresiji.

Dijagnostika

Dijagnozu postavlja specijalist psihijatar na temelju simptoma i klini?ke slike rodilje.

Simptomi

– bezvoljnost i depresivno raspolo�enje

– osje?aj praznine i gubitak interesa ve?inu dana

– promjene u apetitu, od potpunog gubitka do pre�deravanja

– promjene spavanja, nesanica i pretjerano spavanje

– agitiranost ili usporenost

– gubitak energije

– osje?aj bezna?ajnosti

– suicidalne misli

– nemogu?nost koncentracije

Lije?enje

– psihoterapija

– lijekovi (antidepresivi)

– podr�ka okoline i stru?nog osoblja (partner, obitelj, prijatelji, ginekolog, patrona�na sestra)