Postoje dvije nadbubrežne žlijezde i imaju oblik trokuta. Jedna nadbubrežna žlijezda sjedi na vrhu svakog bubrega. Svaka nadbubrežna žlijezda ima dva dijela. Vanjski dio svake žlijezde je kora nadbubrežne žlijezde (cortex); unutarnji dio je nadbubrežna srž (medulla).
Rak koji nastaje u kori nadbubrežne žlijezde nazivamo adrenokortikalni karcinom ili rak nadbubrežne žlijezde.
Rak koji nastaje u srži nadbubrežne žlijezde je feokromocitom.
Rak nadbubrežne žlijezde ili adrenokortikalni karcinom spada me?u rijetke maligne tumore: javlja se u jedne do dvije osobe na milijun stanovnika. Uobi?ajeno se javlja u odraslih osoba. Premda je potencijalno izlje?iv u ranoj fazi, u samo 30% oboljelih prilikom dijagnoze prona?e se tumor ograni?en samo na nadbubrežnu žlijezdu. Rije? je o agresivnom tumoru ?iji se simptomi postupno razvijaju. Naj?eš?e (60%) se prezentira simptomima poja?ane sekrecije hormona nadbubrežne žlijezde i bolovima u trbuhu ili boku. Metastazira naj?eš?e unutar trbušne šupljine, u plu?a, jetru i kosti.
Nadbubrežna kora lu?i važne hormone koji:
- Uravnotežuju vodu i sol u tijelu.
- Pomažu održavati normalan krvni tlak.
- Pomažu u kontroli korištenja proteina, masti i ugljikohidrata u tijelu.
- Sudjeluju u stvaranju muških i ženskih tjelesnih osobina.
Rak kore nadbubrežne žlijezde može biti:
* funkcionalan (stvara više hormona nego normalno)
* nefunkcionalan (ne stvara više hormona nego što je normalno).
Ve?ina adrenokortikalnih tumora je funkcionalna. Hormoni koje stvaraju funkcionalni tumori mogu uzrokovati odre?ene znakove ili simptome bolesti.
Simptomi
- Bolovi u trbuhu ili le?ima.
- Izraslina u trbuhu.
- Osje?aj puno?e u trbuhu.
- Nefunkcionalni adrenokortikalni tumor ne uzrokuje znakove ili simptome u ranim fazama.
Funkcionalni adrenokortikalni tumor lu?i previše jednog od sljede?ih hormona:
- Kortizol
- Aldosteron
- Testosteron
- Estrogen
Previše kortizola može uzrokovati:
- Debljanje u podru?ju lica, vrata i tijela a sa tankim rukama i nogama.
- Fini rast dlaka na licu, gornjem dijelu le?a ili na rukama.
- Okruglo, crveno, puno lice.
- Pove?anje masnih naslaga na stražnjem dijelu vrata.
- Produbljivanje glasa i oticanje spolnih organa ili dojki kod muškaraca i žena.
- Slabost miši?a.
- Visok še?er u krvi.
- Visoki krvni tlak.
Previše aldosterona može uzrokovati:
- Visoki krvni tlak.
- Slabost miši?a ili gr?eve.
- ?esto mokrenje.
- Osje?aj že?i.
Previše testosterona (kod žena) može uzrokovati:
- Fini rast dlaka na licu, gornjem dijelu le?a ili na rukama.
- Akne.
- Pro?elavost.
- Produbljivanje glasa.
- Izostanak menstruacijskog ciklusa.
Muškarci koji imaju previše testosterona obi?no nemaju znakove ili simptome.
Previše estrogena (kod žena) može uzrokovati:
- Nepravilnu menstruaciju u žena koje nisu prošle menopauzu.
- Vaginalno krvarenje kod žena koje su prošle menopauzu.
- Pove?anje težine.
Previše estrogena (kod muškaraca) može uzrokovati:
- Rast tkiva dojke.
- Niži seksualni nagon.
- Impotenciju.
Stadiji
Nakon što je dijagnosticiran karcinom nadbubrežne žlijezde, obavljaju se testovi kako bi se utvrdilo jesu li stanice raka proširene unutar nadbubrežne žlijezde ili na druge dijelove tijela.
Razlikujemo 4 stadija u razvoju adrenokortikalnog karcinoma.
* STADIJ I
U I. stadiju, tumor je veli?ine 5 centimetara ili manji i nalazi se samo u nadbubrežnoj žlijezdi.
* STADIJ II
U II. stadiju, tumor je ve?i od 5 centimetara i nalazi se samo u nadbubrežnoj žlijezdi.
* STADIJ III
U III. stadiju, tumor je bilo koje veli?ine i raširen:
- do obližnjih limfnih ?vorova; ili
- do obližnjih tkiva ili organa (bubrega, dijafragme, guštera?e, slezene ili jetre) ili do velikih krvnih žila (bubrežna vena ili gornja šuplja vena) i može se proširiti na obližnje limfne ?vorove.
* STADIJ IV
U fazi IV, tumor je bilo koje veli?ine, može se proširiti na obližnje limfne ?vorove i na druge dijelove tijela, kao što su plu?a, kosti ili peritoneum (potrbušnica).
Recidivni adrenokortikalni karcinom je rak koji se ponavlja (vra?a se) nakon što se lije?i. Rak se može vratiti u koru nadbubrežne žlijezde ili u druge dijelove tijela.
Dijagnostika
Testovi i postupci koji se koriste za dijagnosticiranje adrenokortikalnog carcinoma ovise o znakovima i simptomima pacijenta. Mogu se koristiti sljede?a ispitivanja i postupci:
* Fizikalni pregled i anamneza
* Dvadeset?etverosatni test urina: test u kojem se urin sakuplja 24 sata kako bi se izmjerila koli?ina kortizola ili 17-ketosteroida. Viša od uobi?ajene koli?ine u urinu može biti znak bolesti u kori nadbubrežne žlijezde.
* Deksametazonski test s niskim dozama deksametazona: Test u kojem se daju jedna ili više malih doza deksametazona. Razina kortizola se provjerava iz uzorka krvi ili iz urina koji se skuplja tri dana. Ovaj test se provodi kako bi se provjerilo da li nadbubrežna žlijezda proizvodi previše kortizola.
* Deksametazonski test s visokim dozama deksametazona::Test u kojem su dane jedna ili više visokih doza deksametazona. Razina kortizola se provjerava iz uzorka krvi ili iz urina koji se skuplja tri dana. Ovaj test se provodi kako bi se utvrdilo da li nadbubrežna žlijezda proizvodi previše kortizola ili da li hipofiza “kaže” nadbubrežnim žlijezdama da proizvede previše kortizola.
* Laboratorijsko ispitivanje krvi: Postupak u kojem se provjerava uzorak krvi kako bi se izmjerile koli?ine odre?enih tvari, kao što su kalij ili natrij, koje se ispuštaju u krv od strane organa i tkiva u tijelu. Neobi?na (viša ili niža od normalne) koli?ine tvari može biti znak bolesti.
* CT skeniranje (CAT scan)
* MRI (magnetska rezonancija)
* Nadbubrežna angiografija: Postupak za pregled arterija i protoka krvi u blizini nadbubrežnih žlijezda. Kontrastna boja se ubrizgava u nadbubrežne arterije. Kako se boja kre?e kroz arterije, uzima se niz rendgenskih zraka kako bi se vidjelo jesu li arterije blokirane.
* Nadbubrežna venografija: Postupak za pregled nadbubrežnih žila i protok krvi u blizini nadbubrežnih žlijezda. Kontrastna boja se ubrizgava u nadbubrežnu venu. Kako se boja kontrasta kre?e kroz vene, uzima se niz rendgenskih zraka da se vidi jesu li vene blokirane. Kateter (vrlo tanka cijev) može se umetnuti u venu kako bi se uzimao uzorak krvi, koji se provjerava na abnormalne razine hormona.
* PET CT (pozitronska emisijska tomografija): Postupak za pronalaženje malignih tumorskih stanica u tijelu. Mala koli?ina radioaktivne glukoze (še?era) se ubrizgava u venu. PET skener se okre?e oko tijela i stvara sliku gdje se glukoza koristi u tijelu. Maligne stanice tumora izgledaju svjetlije na slici jer su aktivnije i uzimaju više glukoze od normalnih stanica, što se prikaže i na slikama.
* MIBG skeniranje: Vrlo mala koli?ina radioaktivnog materijala zvanog MIBG ubrizgava se u venu i putuje kroz krvotok. Stanice nadbubrežne žlijezde uzimaju radioaktivni materijal i detektiraju se pomo?u ure?aja koji mjeri zra?enje. Ovo skeniranje se radi kako bi se utvrdila razlika izme?u adrenokortikalnog karcinoma i feokromocitoma.
* Biopsija: uzimanje stanica ili tkiva tako da ih patolog može vidjeti pod mikroskopom kako bi provjerio znakove raka. Uzorak se može uzeti tankom iglom i naziva „biopsija finom iglom” (FNA) ili širom iglom i naziva se „biopsija širom iglom” ili “core” biopsija.
Lije?enje
* Operacija
Kirurški zahvat uklanjanja nadbubrežne žlijezde (adrenalektomija) ?esto se koristi za lije?enje adrenokortikalnog karcinoma. Ponekad se operacijom uklone i obližnji limfni ?vorovi i drugo tkivo gdje se rak proširio.
* Radioterapija
Radioterapija je terapija raka koja koristi visokoenergetske rendgenske zrake ili druge vrste zra?enja kako bi se ubile stanice raka ili im se sprije?io rast.
* Kemoterapija
Kemoterapija je lije?enje raka koje koristi lijekove za zaustavljanje rasta stanica raka bilo ubijanjem stanica ili zaustavljanjem njihovog dijeljenja.