Reumatoidni artritis je teška, kroni?na, upalna bolest vezivnog tkiva koja uzrokuje bol, otekline, uko?enost i gubitak funkcije zglobova te zahva?a ponekad i druge izvanzglobne strukture. Reumatoidni artritis ?eš?i je u žena nego muškaraca u odnosu 3:1. Premda se naj?eš?e razvija u dobi od 30 do 60 godina, u?estalost raste sa starenjem. Rizik je pove?an u obiteljima s povijesti reumatoidnog artritisa.
Reumatoidni artritis je autoimuno oboljenje u kojemu obrambeni imunološki sustav pojedinca vlastite membrane u zglobovima ne prepoznaje kao svoje, nego kao da su to strana tijela. Pojavljuje se upala i hrskavica i tkiva u i okolo zglobova koji se ošte?uju i propadaju. ?esto postoje ošte?enja i same površine kosti. Tijelo nadomješta ovo normalno tkivo sa tkivom ožiljka, što uzrokuje da normalni prostor unutar zglobova postaje tijesan i ograni?eni i kosti se me?usobno suviše približuju.
Uzroci
Stvarni uzroci nisu poznati. Prema najprihvatljivijoj teoriji “okida?” reumatoidnog artritisa je kombinacija nekoliko ?imbenika, me?u kojima su abnormalni autoimuni odgovor, genetska predispozicija te virusna ili bakterijska infekcija. Kod 10% pacijenata se može dokazati genetski faktor kod pojave bolesti. Prehrana, stres, trauma, klima i sl. nisu dokazano povezani sa boleš?u, ali se smatra da mogu biti okida?.
Dijagnostika
Dijagnosticiranje reumatoidnog artritisa nije jednostavno. Mogu mu nalikovati mnoga druga stanja, a simptomi se razvijaju podmuklo. Rezultati krvnih pretraga i rendgenske snimke mogu biti normalni još mjesecima nakon pojave bolova u zglobovima. Krvnim pretragama može se posumnjati na mogu? reumatoidni artritis. Osnovne pretrage su:
– Waaler Roseov test i Latex test, reumatoidni faktor RF
– brzina sedimentacije eritrocita (SE)
– C-reaktivni protein (CRP)
– RTG, ultrazvuk zglobova UZ, magnetna rezonanca MR
Simptomi
Reumatoidni artritis uzrokuje uko?enost, otekline, umor, groznicu, gubitak tjelesne težine i anemiju, a uvijek je prisutna snažna bol.
Karakteristi?an simptom reumatoidnog artritisa je jutarnja uko?enost koja traje najmanje pola sata. Simptomi poput malaksalosti, gubitka tjelesne težine i groznice mogu biti po?etni znaci reumatoidnog artritisa. Neki tvrde da nalikuju simptomima prehlade ili gripe, osim, naravno, što simptomi reumatoidnog artritisa mogu trajati godinama. Ote?enost i bol u zglobovima traju najmanje šest tjedana prije nego se reumatoidni artritis dijagnosticira.
Premda se reumatoidni artritis skoro redovito razvija u zglavcima i zglobovima prstiju, ?esto zahva?a koljena i gležnjeve, zapravo mnoge zglobove. Bol je ?esto simetri?na, ali može biti žeš?a na jednoj strani, ovisno o tome koja se ruka ?eš?e koristi. Upaljeni zglobovi obi?no su nate?eni i ?esto se pri dodiru osje?a da su topli. U oko 20% slu?ajeva oboljelih, upala krajnjih arterija uzrokuje potkožne ?vori?e ili kvržice veli?ine graška ili malo ve?e. Locirani su u blizini laktova, premda se mogu razviti i bilo gdje drugdje. ?vori?i su obi?no bezbolni, rijetko otkrivaju prisutnost reumatoidnog vaskulitisa (upala krvnih žila), stanja koje poga?a krvne žile plu?a, bubrega ili drugih organa. Mogu?e je nakupljanje teku?ine, posebno u koljenima. U rijetkim slu?ajevima javlja se u zglobnoj vre?ici iza koljena i formira Bakerovu cistu nalik tumoru, a ponekad se proteže niz list noge, uzrokuju?i bol.
Lije?enje
Cilj lije?enja reumatoidnog artritisa je klini?ka remisija ili slabija aktivnost bolesti. Postavljanje dijagnoze dovoljno rano te rana primjena lijekova su od iznimne važnosti. Lijekovima se kontrolira upalni proces te se time smiruje bolest. Ako se bolest ne lije?i, dolazi do progresivnog razaranja kostiju, te potpunog gubitka funkcije zglobova.
Ako se posumnja na reumatsku upalu zgloba (važnost dovoljno ranog samoprepoznavanja bolesti) poželjno je ?uvati zglobove od naprezanja (mirovanje) i što prije se javiti specijalisti reumatologu koji ?e odrediti stupanj bolesti, slijed medicinske obrade, terapiju (u koju spada i bolovanje!), rehabilitaciju, možda i dati prijedlog za lije?enje RA u toplicama ili predložiti obradu za invalidsko umirovljenje.
Osnovni principi lije?enja su:
- ublaženje upale (salicilati, nesteroidni antireumatici),
- utjecaj na sam tijek upalnog procesa (temeljna terapija: s-citostatici, sintetski antimalarici, soli zlata, sulfasalazin),
- kortikosteroidi (?eš?e lokalno u obliku injekcija u zglob)
- imunosupresori (citostatici)
- biološki lijekovi
- fizikalna i radna terapija