Multipla skleroza (MS)

Multipla skleroza (MS) kroni?na je bolest koja zahva?a središnji živ?ani sustav (mozak, kralježni?nu moždinu i vidne živce), a to?an uzrok njezina nastanka nije poznat. Multiplu sklerozu ubrajamo me?u autoimune bolesti, tj. bolesti kod kojih dolazi do neodgovaraju?e reakcije imunosnog sustava na odre?ene sastavnice vlastita tijela.  

Mozak i le?na moždina, koji zajedno tvore središnji živ?ani sustav (SŽS), šalju poruke koje putuju izme?u mozga i drugih dijelova tijela. Zahvaljuju?i tim porukama možete se kretati, misliti i koristiti osjetila. 

Kod MS-a neodgovaraju?a reakcija imunosnog sustava uzrokuje upalu koja dovodi do ošte?enja mijelina (pretežno masne tvari koja obavija i štiti vlakna živ?anih stanica), samih živ?anih stanica te stanica koje proizvode mijelin. Ošte?enje mijelinske ovojnice (demijelinizacija) usporava ili blokira prijenos signala živ?anim vlaknom.

Uzroci

Uzrok bolesti je nepoznat. Smatra se da je uzrokuje kombinacija djelovanja više ?imbenika kao što su genetska predispozija, utjecaj okoliša, prehrana, nedostatak vitamina D, stres te infekcija Epstein Barr virusom u djetinjstvu. 

Simptomi

Kod multiple skleroze upalne se promjene javljaju u razli?itim dijelovima središnjeg živ?anog sustava i u razli?itim vremenskim intervalima, zbog ?ega bolest kod iste osobe može uzrokovati razli?ite manifestacije razli?itih težina. Dakle, simptomi koje bolest uzrokuje ovise o lokaciji i veli?ini upalnih promjena te zadacima koje zahva?eno podru?je izvršava. Naziva se i „bolest s tisu?u lica”. 

– poreme?aji vida

– poteško?e s hodanjem

– osjetilne promjene (npr. mravinjanje, trnci, utrnulost)

–  slabost ekstremiteta (npr. polovice tijela ili obje noge), uko?enost ekstremiteta, miši?ni gr?evi

– poreme?aji ravnoteže

– bol

– umor

– nevoljno drhtanje

– poreme?aji rada mokra?nog mjehura i/ili crijeva

– poreme?aji seksualnosti 

– poteško?e s govorom

– poteško?e s gutanjem

– poteško?e s pam?enjem i razmišljanjem

– promjene raspoloženja

Tijek bolesti

Naj?eš?e prve manifestacije bolesti su: opti?ki neuritis (oslabljen vid na jednom, rje?e na oba oka, bol pri pokretanju o?ne jabu?ice te ?esto kriva percepcija boje; npr. crvena se vidi kao ruži?asta i sl.) utrnulost jednog ili više ekstremiteta, dvoslike, smetnje ravnoteže, motorike, mokrenja.

Ta prva manifestacija bolesti naziva se CIS (Klini?ki izolirani sindrom).  Ponovna pojava simptoma naziva se relaps. Oblik bolesti koji karakterizira izmjena pogoršanja bolesti i oporavka tegoba naziva se relapsno remitiraju?i oblik i od njega boluje 85 do 90% bolesnika.  Što je kra?i period izme?u relapsa (ponovne pojave tegoba) to je prognoza bolesti ozbiljnjija.

Relapsno remitiraju?a MS može prije?i  u sekundarnu progresivnu MS kada dolazi do postupnog polaganog razvoja invalidnosti. Za razliku od sekundarne progresivne MS, primarnu progresivnu MS karakterizira postupna progresija tegoba bez perioda oporavka.  

Dijagnostika

Dijagnoza MS postavlja se na temelju pretraga magnetske rezonance, (vide se podru?ja upale i ošte?enja) analize likvora (teku?ine koja obavija mozak i le?nu moždinu) te vidnih evociranih potencijala (otkriva ošte?enje vidnog živca). 

Lije?enje

Iako ne postoji lijek kojim se može izlije?iti MS, postoje lijekovi kojima se mogu ublažiti tegobe, ponekad sprije?iti ili bar odgoditi pogoršanje bolesti za 20 do 30 godina te je potrebno što prije zapo?eti lije?enje.

Akutna faza bolesti lije?i se visokim dozama steroida nekoliko dana dok se ne povuku simptomi. Kod bolesnika kod kojih kortikosteroidi ne pokažu u?inkovitost treba u?initi plazmaferezu (izmjena krvne plazme).

Nakon smirivanja akutne faze potrebno je zapo?eti preventivno lije?enje imunomodulatorima. Oni su pokazali dobar u?inak u smanjenju relapsa bolesti kod oboljelih od relapsno remitiraju?e MS.

Uz lijekove kojima se nastoji utjecati na samu bolest koriste se i lijekovi za lije?enje neuropatske boli, tremora, umora, urgentne inkontinencije, depresije. Preporu?eno je svakodnevno uzimanje vitamina D, trajna fizikalna terapija uz pomo? fizioterapeuta te umjerena tjelesna aktivnost (plivanje, joga) pomažu u ublažavanju tegoba.

MS je bolest koja može uzrokovati ozbiljne zdravstvene teško?e. No ranim postavljanjem dijagnoze i po?etkom lije?enja u zna?ajnoj mjeri može se poboljšati kvaliteta života oboljelih.