Autoimune bolesti nastaju kao posljedica pretjerane reakcije imunološkog sustava protiv tvari, organizama i tkiva normalno prisutnih u tijelu. Nažalost, to su situacije u kojima se imunološki sustav okre?e protiv nas samih.
Danas postoji preko 40 ljudskih bolesti klasificiranih kao sigurno ili vjerojatno autoimunog porijekla i od njih zajedno boluje oko 5-7% svjetske populacije. Gotovo sve autoimune bolesti pojavljuju se bez upozorenja i jasnih uzroka.
Uzroci nastanka autoimunih bolesti su još uvijek nejasni i mnogi stru?njaci smatraju da ve?ina takvih bolesti predstavlja tzv. “bolesti obilja” odnosno bolesti uzrokovane tehnološkim i kulturnim napretkom i odmicanjem ?ovjeka od njegovog prirodnog okoliša. Tako je npr. potvr?ena povezanost artritisa i pretilosti, a WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) navodi da je broj pacijenata oboljelih od artritisa najve?i u razvijenim zemljama. Ve?ina autoimunih bolesti vjerojatno je rezultat kombinacije uzroka kao što su npr. genetska predispozicija potaknuta infekcijom.
Zanimljivo je da su prema nekim istraživanjima žene puno sklonije bolovanju od autoimunih bolesti (skoro 79% svih pacijenata u SAD su žene). Tako?er je primije?eno da se ve?ina pacijenata s autoimunim bolestima prvi put susre?e za vrijeme ili neposredno nakon puberteta. Nije poznato zašto ali primije?eno je da razine odre?enih hormona mogu utjecati na ja?inu simptoma kod bolesti kao multipla skleroza.
Neke od ?eš?ih bolesti s utvr?enim autoimunim porijeklom su:
– Multipla skleroza
– Crohnova bolestima
– Diabetes tipa 1
– Psorijaza
– Reumatoidni artritisa
– Hipotireoza (Hashimotova bolest)
– Sistemski eritemski lupus
– Skrerodermija
– Sjögrenov sindrom
– Vitiligo
– Ankilozantni spondilitis
Uzroci autoimunih bolesti
Nije poznat to?an uzrok pojave autoimunih bolesti. U ve?ini slu?ajeva na pojavu bolesti utje?u:
- Genetska predispozicija (nasljedni faktori) – osobe koje imaju ?lana obitelji sa autoimunom boleš?u imaju ve?u vjerojatnost da i same obole.
- Spol – žene obolijevaju ?eš?e od muškaraca.
- Starost – ve?ina autoimunih bolesti se javlja kod mladih i osoba srednjih godina, mada postoje neke bolesti koje su specifi?ne za starije osobe.
- Vanjski faktori – kemikalije (teški metali, pušenje, pesticidi), lijekovi, stres, ultraljubi?asto (UV) zra?enje, nepravilna prehrana, virusne i bakterijske infekcije.
Dijagnostika
Postavljanje dijagnoze autoimune bolesti može biti dugotrajan i stresan proces. Dijagnoza se postavlja na temelju simptoma, anamneze, fizikalnog pregleda, laboratorijskih nalaza, rentgenskog snimanje, ultrazvuka, CT-a, MRI-a i u nekim slu?ajevima- biopsije. Prvi test koji može dokazati da se radi o autoimunoj bolesti je ANA test (antinuklearnih antitijela).
Simptomi
– upala je središnji mehanizam kojim imunološki sustav ošte?uje organe i tkivo, što je povezanost s osjetljivoš?u i boli
– oticanje i crvenilo na mjestu upale
– umor
– groznica
– neobjašnjiv gubitak kilograma
– osip, ekcem
– bol u miši?ima
– uko?enost zglobova koja se poboljšava s aktivnoš?u, a pogoršava s odmorom
– bolovi u le?ima no?u koji se pogoršavaju s mirovanjem i nepokretnoš?u
– podložnost alergiji i intoleranciji na hranu
Lije?enje
U lije?enju autoimunih bolesti važno je procijeniti koji je terapijski pristup primjeren za lije?enje odre?ene bolesti s obzirom na njezinu aktivnost, stadij i proširenost. Naj?eš?e korišteni lijekovi su kortikosteroidi, imunosupresivi te lijekovi protiv bolova. U nekim bolestima terapija uklju?uje uzimanje i primjenu preparata koji nadokna?uju materije kojih u organizmu zbog bolesti nema dovoljno (npr. insulin kod dijabetesa tip 1).
Ako se bolest otkrije na vrijeme i ako se primjeni odgovaraju?a terapija, u ve?ini slu?ajeva osobe sa autoimunim bolestima mogu živjeti dugo, kvalitetnim životom.