Sindrom karpalnog kanala vrlo je ?esta bolest modernog doba, a prvi znakovi koji na nju upu?uju su bol i trnci u šakama.
Karpalni kanal je koštano-vezivna anatomska regija u predjelu korijena šake. Kroz njega prolaze tetive fleksora (savija?a) prstiju, kao i središnji (lat. medijani) živac zadužen za osjet u vršcima ve?ine prstiju i za finu motoriku palca šake.
Karpalni kanal ili tunel ?vrsto je ograni?en i ne sadrži niti malo slobodnog prostora. ?im se tlak unutar njega pove?a, kanal se suzi, tkivo oko živca nabrekne i tako dolazi do kompresije središnjeg živca, odnosno do pojave sindroma karpalnog kanala. Drugim rije?ima, sindrom karpalnog kanala ozna?ava preveliki pritisak na medijani živac koji nastaje uslijed pove?anja tlaka u samom karpalnom kanalu.
Sindrom karpalnog kanala u ve?ini slu?ajeva se javlja izme?u 40. i 60. godine života, a bilježi se znatno više kod žena nego kod muškaraca – u 4-6% žena i oko 2% muškaraca. Sindrom se može javiti i kod mla?ih osoba, a tada je naj?eš?e potenciran sekundarnim faktorima poput reumatske bolesti, trudno?e, gihta, kroni?nog zatajenja bubrega, še?erne bolesti, menstrualnog ciklusa, prijeloma pal?ane kosti i sli?no.
Karpalni kanal kod mla?ih osoba tako?er se može objasniti i na?inom života, odnosno ?injenicom da sve više ljudi puno vremena provodi na ra?unalima, koriste?i tipkovnicu i miš više sati na dan.
Zbog toga se ovaj sindrom još naziva i „bolest ra?unala“ (od engl. computer disease). Ljudi koji se bave takvim i sli?nim manualnim poslovima – koji uklju?uju dugotrajne ponavljaju?e pokrete u ru?nom zglobu – imaju predispozicije za razvoj sindroma karpalnog kanala. Tako se ?esto javlja kod kirurga, masera, fizi?kih radnika, fizioterapeuta i u sli?nim strukama.
Simptomi
– osje?aj neugodne utrnulosti i „mravinjanja“ u prstima šake
– bolovi koji se šire prema podlaktici i laktu, a naj?eš?e se javljaju no?u
– iako se simptomi mogu pojaviti u obje šake, obi?no su prisutni u dominantnoj ruci, odnosno ruci koju ?eš?e koristimo
Dijagnostika
U klini?kom pregledu postoje testovi koji upu?uju na sindrom karpalnog kanala:
* Tinelov znak je pozitivan kada se kucanjem s unutarnje strane ru?nog zgloba medicinskim ?eki?em ili jagodicama prstiju izazove osje?aj utrnu?a i „mravinjanja“ živca na mjestu gdje on prolazi kroz karpalni tunel.
* Phalenov test- izvodi se forsirano savijanje u ru?nom zglobu prema dlanu – test je pozitivan ako se osjete trnci i „mravinjanje“.
Zlatni standard u postavljanju dijagnoze sindroma karpalnog tunela je elektromioneurografija (EMNG), to jest ispitivanje miši?a i provodljivosti živaca. Negativan EMNG nalaz još uvijek ne zna?i da je dijagnoza sindroma karpalnog tunela u potpunosti isklju?ena jer treba pro?i odre?eno vrijeme da se dogode promjene na živcu, odnosno da one budu vidljive u nalazu. Tada je obi?no rije? o vrlo blagoj klini?koj slici sindroma. U atipi?nim slu?ajevima mogu se u?initi ultrazvuk ili magnetska rezonancija.
Lije?enje
Lije?enje ovisi o uzroku nastanka, trajanju procesa i intenzitetu pritiska na živac.
* Ako je uzrok endokrinološka, hematološka, reumatološka ili neka druga sistemska bolest, potrebno je lije?iti osnovnu bolest jer se tako tegobe mogu znatno smanjiti.
* S ciljem izbjegavanja pritiska na živac, uputno je izbjegavati sve pokrete i položaje pri kojima dolazi do znatnog, dugotrajnog ili ?estog savijanja u ru?nom zglobu. Treba izbjegavati rad s vibriraju?im instrumentima i alatima, a tipkovnice ra?unala i informati?ku opremu prilagoditi ru?nom zglobu da se što manje optere?uje.
Sindrom karpalnog kanala može se lije?iti konzervativno ili operativno.
Konzervativno lije?enje:
* Imobilizacija ortozom u neutralnom položaju tako da prsti ostaju slobodni. Ortoza na ru?nom zglobu omogu?ava smanjenje pritiska i dekompresiju živca uz opuštanje tetiva. U po?etku se ortoza nosi stalno tijekom dva do tri tjedna, zatim samo po no?i.
* Lijekovi- analgetici i nesteroidni protuupalni lijekovi (ibuprofen, diklofenak, ketoprofen…). Ako se ne postigne zadovoljavaju?i u?inak, mogu se aplicirati kortikosteroidi, sami ili u kombinaciji s lokalnim anestetikom. Injekcija u karpalni kanal može se ponoviti, ali najviše tri puta godišnje zbog mogu?nosti ošte?enja tetiva i podražaja živca.
* Fizikalna terapija: elektroterapija (primjena elektri?ne energije kako bi se smanjili bol i oteklina živca), terapijski ultrazvuk, terapijski laser i kineziterapijske specifi?ne vježbe.
Operativno lije?enje:
* Kad ne pomaže konzervativno, preporu?uje se operativno lije?enje. S operativnim zahvatom ne bi trebalo odugovla?iti jer su kod težeg ošte?enja živca promjene nepovratne pa se operacijom može posti?i samo djelomi?an oporavak osjeta i motorike.
Operacija nije komplicirana i može se izvesti u lokalnoj anesteziji, a sastoji se od presijecanja popre?nog karpalnog ligamenta, ?ime se postiže dekompresija nervus medianusa u karpalnom kanalu.