Rak vrata maternice jedan je od naj?eš?ih karcinoma u žena. U Hrvatskoj godišnje oboli više od 300, a umre stotinu žena. Znate li da je za razvoj ove vrste raka obi?no potrebno oko 10 godina, ali i da je jedan od najpreventabilnijih sijela raka?
Faktori rizika
- spolno prenosive infekcije s onkogenim HPV-om
- rani po?etak spolnog života (prije 18. godine)
- ?esto mijenjanje spolnih partnera
- pušenje
Glavni krivac oboljenja je HPV – humani papiloma virus koji se prenosi kožnim kontaktom u podru?ju genitalija. To je naj?eš?i spolno prenosivi virus u svijetu. Ima više od stotinu tipova, od kojih neki inficiraju spolno-mokra?ni sustav. Tip 16 i tip 18 najrizi?niji su za razvoj premalignih promjena i raka vrata maternice. Neki tipovi uzrokuju bradavice, dok je ve?ina HPV infekcija zapravo nevidljiva.
Ovaj je virus toliko u?estao da ?e ga imati 4 od 5 osoba u nekom periodu života. Procjenjuje se da ?e oko 60 % žena generativne dobi biti zaraženo. Kod muškaraca je prevalencija niža, ali ono što predstavlja najve?i problem kod muške populacije jest teško dokaziva prisutnost virusa.
U ve?ini slu?ajeva tijelo se samo o?isti od infekcije u roku od 1 do 2 godine.
Virusi HPV spolnog i završnog dijela probavnog sustava dijele se na viruse:
· visokog rizika (16, 18, 25, 56) – uzrokuju teže premaligne i maligne promjene stanica vrata maternice
· srednjeg rizika (31, 33, 35, 51, 52, 58)
· niskog rizika (6, 11, 42, 43, 44) – uzrokuju nastanak genitalnih bradavica i blaže promjene stanica vrata maternice.
Molekularnim su metodama znanstvenici dokazali prisutnost razli?itih tipova HPV-a iz grupe visokog rizika u 99,7 % karcinoma vrata maternice pa se ti virusi smatraju primarnim faktorom rizika.
Prenosi se vaginalnim, analnim ili oralnim spolnim odnosom sa zaraženom osobom. Širi se direktnim kontaktom sa zaraženom kožom i sluznicama, bez obzira bile one ošte?ene ili ne. Virus prolazi kroz sitne pukotine na koži. Znate li da genitalni HPV može inficirati i sluznicu gornjeg dijela dišnog sustava, spojnicu oka?
Prosje?no vrijeme od izloženosti virusu do nastanka promjena iznosi 3 mjeseca, ali može trajati i više godina. Ovdje je najvažniji klju? za obranu jak imunosni sustav.
Razvoju raka cerviksa prethode promjene koje se histološki stupnjuju od lagane do teške displazije, a ozna?avamo ih oznakom CIN (cervikalna intraepitelna neoplazija).
3 CIN stupnja prema ja?ini promjena:
- CIN1 – blaga displazija
- CIN2 – srednje teška displazija
- CIN3 – teška displazija i karcinom in situ.
Rak vrata maternice zlo?udna je bolest koja zahva?a dio maternice koji se otvara u rodnicu, a nastaje kada do?e do nepopravljivih promjena na stanicama koje oblažu vrat maternice. Pojavljuje se jer doti?ne stanice po?inju nekontrolirano rasti, a razlog je, kao što smo ve? naveli, dugotrajna infekcija visokorizi?nim tipovima HPV-a. Naime, HPV kod manjeg broja žena ostaje u stanicama maternice. To nužno ne zna?i da ?e one oboljeti od raka. Da bi se razvio, potreban je dulji period, procjenjuje se 10-15 godina.
Simptomi
Nažalost, simptomi raka vrata maternice vrlo su rijetki i nespecifi?ni. Poznato je da predstadiji uglavnom nemaju nikakve simptome. Zato je važno jednom godišnje i?i na redoviti ginekološki pregled koji predstavlja preventivnu mjeru.
Rak vrata maternice u kasnijem stadiju ima sljede?e simptome:
- nepravilno krvarenje
- krvarenje izme?u dvaju menstrualnih ciklusa
- krvarenje nakon spolnog odnosa
- neuobi?ajen iscjedak
- bolove u donjem dijelu trbuha.
Dijagnostika
Na rak cerviksa se pomišlja u žena s vidljivim promjenama na vratu maternice, abnormalnim rutinskim Papa razmazom ili abnormalnim krvarenjem iz rodnice. Ve?ina CIN–a je o?ita pri Papa testu, ali samo oko 50% bolesnica s rakom cerviksa nije u?inilo Papa test tijekom ?10 prethodnih god. Najve?oj opasnosti su izložene one bolesnice koje su najmanje obuhva?ene redovitim preventivnim pregledima i Papa razmazima.
Daljnja obrada je indicirana ako su na?ene atipi?ne ili zlo?udne stanice, osobito u žena s rizikom. Ako rak nije o?it, kolposkopijom (pretraga rodnice i vrata maternice pod pove?alom) se može otkriti podru?je gdje treba izvršiti biopsiju. Biopsija pod nadzorom kolposkopa obi?no je dijagnosti?ka. Ako to nije slu?aj, potrebna je biopsija u obliku konusa (konizacija); stožac tkiva se odstranjuje elektri?nom om?om (LEEP), laserom (LETZ) ili hladnim nožem.
Odre?ivanje stadija: Klini?ki se stadij proširenosti raka odre?uje na osnovi nalaza biopsije, fizikalnog pregleda i RTG slike prsišta. Ako je stadij >IB1, tako?er se tipi?no u?ine CT ili MR trbušne šupljine i zdjelice, u svrhu otkrivanja metastaza, premda se rezultati ne koriste za odre?ivanje stadija. Za odre?ivanje stadija, kad je to klini?ki indicirano, mogu korisno poslužiti cistoskopija, sigmoidoskopija i IV urografija.
Stadiji
| 0 | Karcinom in situ (CIN 3), intraepitelni karcinom |
| I | Karcinom strogo ograni?en na cerviks (širenje na korpus se zanemaruje) |
| IA | Predklini?ki karcinom (dijagnosticiran samo mikroskopski, s dubinom prodora <5 mm od površine)† |
| IA1 | Izmjereni prodor u stromu ?3 mm u dubinu, širina ?7 mm |
| IA2 | Izmjereni prodor u stromu >3 mm a ?5 mm u dubinu i ?7 mm u širinu |
| IB | Klini?ki vidljive promjene ograni?en e na cerviks ili predklini?ke promjene ve?e od onih u stadiju IA2 |
| IB1 | Klini?ki vidljive promjene ?4 cm |
| IB2 | Klini?ki vidljive promjene >4 cm |
| II | Širenje izvan cerviksa ali ne na zid zdje lice; zahva?anje rodnice ali ne njezine donje 1/3 |
| IIA | Bez o?itog zahva?anja parametrija |
| IIB | O?ito zahva?anje parametrija |
| III | Širenje na zid zdjelice, rektalnim s e pregledom ne nalazi slobodnog prostora izme?u tumora i zida zdjelice; zahva?anje donje 1/3 rodnice; svi slu?ajevi s hidronefrozom ili nefunkcionalnim bubregom uslijed karcinoma |
| IIIA | Širenje u donju 1/3 rodnice, ali na zid zdjelice |
| IIIB | Širenje na zid zdjelice, hidronefroza ili nef unkcionalan bubreg |
| IV | Širenje izvan male zdjelice ili klini?ko zahva?anje mokra?nog mjehura ili sluznice rektuma (bulozni edem ne zna?i stadij IV) |
| IVA | Širenje u susjedne organe zdjelice |
| IVB | Širenje na udaljene organe |
Lije?enje
Karcinom grli?a maternice u ranom stadiju može se lije?iti kirurškim zahvatom. U žena u kojih je cilj pokušati o?uvati plodnost, pokušava se primijeniti poštedan kirurški zahvat – tzv. konizacija – ali samo u žena bez invazivnog oblika karcinoma. Konizacija je kirurški zahvat odstranjivanja dijela tkiva grli?a maternice u obliku stošca. Provodi se pod lokalnom ili op?om anestezijom. Konizacija za vrijeme trudno?e donosi pove?an rizik od komplikacija, poput intenzivnijeg krvarenja, stoga bi je trebao vršiti samo iskusan operater. Tako?er, povezana je s mogu?im problemima u trenutnoj trudno?i ili u kasnijim trudno?ama, poput prijevremenog poro?aja ili niske poro?ajne tjelesne mase. Konizacija se može koristiti i kao dijagnosti?ka metoda, u svrhu pregleda izrezanog tkiva.
Osim poštenog zahvata, može se primijeniti i radikalan kirurški zahvat uklanjanja ?itave maternice, jajovoda, jajnika i okolnog tkiva. Može biti potrebno i uklanjanje obližnjih limfnih ?vorova.
Osim kirurškog zahvata, ostali modaliteti lije?enje jesu radioterapija, kemoterapija i drugi, moderniji oblici terapije lijekovima. Radioterapija je terapija zra?enjem koje uništava tumorsko tkivo, dok kemoterapija podrazumijeva upotrebu agresivnih lijekova s istom svrhom. Nuspojave radioterapije uzrokuje ošte?enje zra?enjem okolnog zdravog tkiva oko tumora, dok se nuspojave kemoterapije mogu o?itovati po cijelom tijelu.
Prevencija
Budu?i da je karcinom vrata maternice u najve?oj mjeri uzrokovan infekcijom humanim papilomavirusom (HPV), mjere prevencije usmjerene su na sprje?avanje infekcije HPV-om te rano otkrivanje infekcije i promjena koje ona ostavlja na sluznici vrata maternice.
Cijepljenje protiv HPV-a smanjuje rizik od razvoja raka vrata maternice. Ipak, zna?ajan dio slu?ajeva raka vrata maternice uzrokovan je sojevima HPV-a koji nisu uklju?eni u cjepiva. Stoga, cijepljenje ne uklanja potrebu za ostalim mjerama prevencije, kao što su odgovorno spolno ponašanje, ginekološki pregledi i PAPA-testovi. Važno je ne zazirati od redovitih ginekoloških pregleda.
Ginekološki pregled s PAPA-testom preporu?uje se vršiti jednom godišnje za spolno aktivne žene. Korisno je znati ispravno pro?itati nalaz PAPA-testa.
PAPA-testom se promjene koje uzrokuje infekcija HPV-om na sluznici vrata maternice, a koje prethode razvoju raka, mogu otkriti prije negoli se maligna bolest razvije. Ako se bolest otkrije u fazi tih ranih promjena, stopa izlje?enja je gotovo 100 %-tna. Nalaz promjena na PAPA-testu može biti razlogom za daljnju dijagnosti?ku obradu, odnosno kolposkopiju.Kod žena koje su lije?ene od raka vrata maternice ili neke druge ginekološke maligne bolesti (primjerice, raka jajnika), korisno je u sklopu ginekološkog pregleda u?initi ultrazvu?ni pregled, kako bi se isklju?ilo postojanje ostatne maligne bolesti ili njezina povrata.