Lajmska bolest je zarazna bolest koja se prenosi ugrizom zaraženog krpelja. Lajmsku bolest uzrokuje bakterija Borrelia burgdorferi koja se prenosi ugrizom zaraženog krpelja i može utjecati na razli?ite dijelove tijela, uklju?uju?i kožu, zglobove i živ?ani sustav.
Bakterija se prenosi se na ljude kada krpelj ugrize kožu i ostavi bakteriju na mjestu ugriza, što se doga?a otprilike 36 do 48 sati od ugriza. Iako je lajmska bolest naj?eš?a bolest koju prenose krpelji, važno je znati kako nisu svi krpelji zaraženi ovom bakterijom, te da ugriz krpelja ne zna?i nužno i zarazu lajmskom bolesti.
Bolest je prepoznata 1975. u gradu Lyme u SAD-u (po kojem je dobila i ime), gdje je kod neuobi?ajeno velikog broja djece dijagnosticiran mladena?ki reumatoidni artritis. Daljnja istraživanja povezala su ove simptome s bolesti koju prenose krpelji. Lajmska bolest prisutna je na lokaliziranim podru?jima diljem Europe, pa tako i u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, ali i diljem svijeta u šumskim podru?jima.
Dijagnostika
– anamneza i epidemiološki podaci
– fizikalni pregled
– laboratorijska pretraga krvi (serološkim pretragama na specifi?na protutijela, molekularna (PCR) dijagnostika kojom se dokazuje vrsno specifi?na borelija (DNA)
– ponekad izolacija bakterija sa mjesta ugriza (crvenila) da bi se postavila dijagnoza (biopsija kože)
Simptomi
Simptomi lajmske bolesti mogu se pojaviti u roku od nekoliko dana do nekoliko mjeseci nakon ugriza krpelja.
Lajmska bolest ima tri stadija: rani lokalizirani, rani diseminirani i kasni. Rani i kasni stadiji obi?no su jasno podijeljeni asimptomatskim razdobljem.
Eritema migrans (EM)- tipi?ni simptom
Eritema migrans (EM), pe?at i najvažniji klini?ki pokazatelj lajmske bolesti, prvi je znak bolesti. Nalazi se u gotovo 75% bolesnika, a pojavljuje se kao crvena makula ili papula, obi?no na proksimalnim dijelovima ekstremiteta ili trupa (osobito natkoljenica, podru?je gluteusa ili aksila) izme?u 3. i 32. dana nakon ugriza krpelja. Eritem se širi obru?asto, ?esto sa središnjim izblje?ivanjem, do 50 cm u promjeru. Ubrzo nakon po?etka, u gotovo 50% nelije?enih bolesnika razviju se višestruke, obi?no manje lezije na koži bez centralne induracije. EM može biti popra?ena tzv. “malim simptomima” (glavobolja, klonulost, vrtoglavica, bolovi u zglobovima i miši?ima, smetnje koncentracije).
Rana lokalizirana infekcija (EM i “mali” simptomi):
• EM- promjena na koži ranije opisana (erythema migrans)
• bolovi u miši?ima i zglobovima
• glavobolja
• vru?ica
• slabost
• smetnje koncentracije
Rani prošireni oblik bolesti:
• upala srca (karditis)
• paraliza lica (Bellova paraliza)
• meningitis
• kratke epizode oticanja i bolova u zglobovima (artritis)
Kroni?ni stadij (perzistiraju?a infekcija):
• artritis, povremen ili kroni?an
• blaga do umjerena smetenost (konfuzija), slabost udova i motorne koordinacije (kontrole pokreta udova) što upu?uje na zahva?enost središnjeg i perifernog živ?anog sustava
• manje uobi?ajeni simptomi Lajmove borelioze uklju?uju sr?ane abnormalnosti, konjunktivitis, kroni?nu promjenu na koži.
Lije?enje
Zbog rizika od progresije bolesti, lije?iti se trebaju sve osobe koje uz pozitivan nalaz PCR testa na borelije i/ili protutijela u serumu imaju klini?ke simptome koji upu?uju na bolest.
Lajmska borelioza se lije?i antibioticima. Važno je lije?iti prvi stadij bolesti, EM, kako bi se sprije?io razvoj težih i kroni?nih oblika bolesti.