Epilepsija je kroni?ni poreme?aj mozga karakteriziran ponavljaju?im (? 2) epilepti?kim napadajima koji su neprovocirani (tj. ne odnose se na reverzibilne uzroke) i koji se pojavljuju odvojeno u razmaku > 24 sata. Epilepsija je ?esto idiopatska, no razli?iti poreme?aji mozga, kao što malformacije, moždani udari i tumori, mogu uzrokovati simptomatsku epilepsiju.
Ova izrazito teška i široko rasprostranjena bolest uklju?uje bilo koje stanje kod kojeg postoje ponavljaju?e epizode napadaja, tijekom kojih može do?i do djelomi?nog ili potpunog gubitka svijesti, neuobi?ajenih pokreta vilice, uko?enosti i poreme?aja govora, gr?enja miši?a, kao i do gubitka osjeta, autonomnih funkcija, promjena raspoloženja i mentalnih funkcija.
Jedan izolirani epilepti?ni napadaj može se isprovocirati u normalnom mozgu sa prolaznim stresnim faktorima (npr. hipoksija, hipoglikemija; kod djece febrilitet). Epilepti?ni poreme?aj (epilepsija) se dijagnosticira kad bolesnik ima ?2 napadaja koji nisu povezani sa prolaznim stresnim faktorima.
Otprilike dvije tre?ine epilepti?ara nema otkriven nikakav strukturni nedostatak u mozgu. Preostala tre?ina ipak ima neku vrste prethodne ozljede. Uzrok epilepsije u odrasloj dobi, nerijetko je tumor na mozgu.
Uzroci
Za epilepsiju nema prepoznatljivog uzroka u otprilike polovice ljudi s tim stanjem. U drugoj polovici, stanje se može pratiti kroz razli?ite ?imbenike, uklju?uju?i:
* Genetski utjecaj
* Trauma glave
* Abnormalnosti mozga
* Infekcije
* Razvojni poreme?aji
Simptomi
Budu?i da je epilepsija uzrokovana abnormalnom aktivnoš?u u mozgu, napadaji mogu utjecati na bilo koji proces koji koordinira mozak. Znakovi i simptomi napadaja mogu uklju?ivati:
* Privremena zbunjenost
* Zagledanost u jednu to?ku (osoba se zagleda u nešto i pri tom je potpuno odsutna)
*Uko?eni miši?i
* Nekontrolirani trzaju?i pokreti ruku i nogu
* Gubitak svijesti ili svjesnosti
* Psihološki simptomi kao što su strah, tjeskoba ili deja vu.
Simptomi se razlikuju ovisno o vrsti napadaja. U ve?ini slu?ajeva, osoba s epilepsijom ?e svaki put imati istu vrstu napadaja, tako da ?e simptomi biti sli?ni od epizode do epizode. Lije?nici op?enito klasificiraju napadaje kao žarišne ili generalizirane, na temelju toga kako i gdje po?inje abnormalna moždana aktivnost.
Veliki napad. (Grand mal napad)
Naj?eš?i su veliki napadaji, popra?eni potpunim gubitkom svijesti, gr?evima i poja?anim lu?enjem sline. Osoba tako?er može poplaviti, ugristi se za jezik ili se pomokriti.
Mali napad. (Petit mal napad)
Suprotno velikima, postoje i slabiji napadaji, koji su ?eš?i kod djece. Manifestiraju se na na?in da dijete prekine dotadašnju aktivnost i zagleda se u neki predmet. Pri tom je potpuno odsutno.
Parcijalna epilepsija
Drugu skupinu epilepti?nih napadaja ?ine parcijalni napadi. Parcijalni napadi se dijele na one s jednostavnim i one sa složenim simptomima. Osnovna razlika je u tome što kod onih sa složenim simptomima dolazi do poreme?aja svijesti. Izgled parcijalnog napada najviše ovisi o tome koji dio moždane kore je napad zahvatio. Primjerice, epilepti?ko žarište u motori?koj kori ?e rezultirati ko?enjem i gr?evima zahva?enih miši?a, dok žarište u senzornoj kori uzrokuje osje?aj utrnulosti.
Komplikacije
• Produljeni napadaji ili napadaji koji se ?esto ponavljaju (status epilepticus)
• Ozljede od aktivnosti kao što su padovi, udarci, ugrizi
• Ozljede zbog napadaja koji se pojavio tijekom vožnje i/ili rada sa strojevima
• Napadaji u opasnim okolnostima (utapanje, opekline, ozljede glave itd.)
• Aspiracija teku?ine u plu?a i posljedi?na aspiracijska upala plu?a
• Trajno ošte?enje mozga (moždani udar ili drugo ošte?enje)
• Poteško?e kod u?enja
• Nuspojave lijekova (sa ili bez primjetnih simptoma)
• Respiratorni ili kardio-respiratorni arest kod napadaja
Prva pomo? osobi koja ima epilepti?ni napadaj
Hrvatska udruga za epilepsiju donosi nekoliko jednostavnih savjeta koji mogu pomo?i u ovakvoj situaciji.
* Sa?uvajte prisebnost, koliko god dramati?an bio napad.
* Ako napadaj traje dulje od pet minuta, obavezno pozovite hitnu pomo?!
* Obratite pažnju na vrijeme kad je napad zapo?eo jer ve?ina završi u roku od dvije do tri minute i tada nije nužna hitna lije?ni?ka pomo?. U suprotnom, birajte 112.
* Sprije?ite tjelesne ozljede, pogotovo ozljede glave. To ?ete najlakše posti?i, ako pod glavu osobe koja doživljava napadaj stavite jastuk ili neki komad odje?e.
* Osobu koja ima napadaj trebate postaviti u bo?ni položaj. U tom položaju je bolja prohodnost dišnih puteva i manje su šanse da slina dospije u dišni kanal. Ni u kom slu?aju ne pokušavajte staviti neki predmet izme?u zuba osobe koja ima napad. Takvi pokušaji mogu dovesti do dodatnih ozljeda jezika ili zubi, umjesto da ih sprije?e.
* Nemojte pokušati prekinuti napadaj sputavanjem gr?enja miši?a. Napadaj nije mogu?e tako zaustaviti, a može do?i i do dodatnih ozljeda.
* Dobro je da u blizini budu samo osobe koje pružaju pomo?. Zbunjuju?e je za osobu koja je pretrpjela napadaj da, jednom kad do?e sebi, vidi mnogo nepoznatih lica.
* Nastojte da vam govor i geste budu blagi i umiruju?i. To je osobito važno nakon što napadaj prestane, kada osobi trebate pomo?i da do?e k sebi.
Dijagnostika
Dijagnoza može biti klini?ka i uklju?ivati rezultate neuroslikovne obrade, laboratorijskih testova i EEG-a kod novonastalih epilepti?kih napadaja ili koncentracije antiepilepti?kih lijekova u krvi kod prethodno dijagnosticirane epilepsije.
Lije?enje
Lije?enje epilepsije može pomo?i da osoba ima manje napadaja ili potpuno zaustaviti napadaje. Plan lije?enja temeljit ?e se na: ozbiljnosti simptoma, op?em zdravstvenom stanju i reakcijama na propisanu terapiju.
Neke mogu?nosti lije?enja uklju?uju:
* Antiepilepti?ke lijekove koji mogu pomo?i u smanjenju broja napadaja. Kod nekih ljudi mogu ukloniti napadaje. Da bi bio u?inkovitiji, lijek se mora uzimati to?no onako kako je propisao lije?nik.
* Stimulator vagusnog živca. Ovaj ure?aj se kirurški postavlja ispod kože na prsima i elektri?no stimulira živac koji prolazi kroz vrat kako bi sprije?io napade.
* Ketogena dijeta. Prema Ameri?koj Zakladi za epilepsiju, više od polovice djece koja ne reagiraju na lijekove imaju koristi od ketogene dijete, a to je dijeta s visokim udjelom masti i niskim udjelom ugljikohidrata.
* Operacija mozga. Mogu?e se kirurške intervencije na podru?ju mozga koji uzrokuje napade.