Nazivom alergija ili preosjetljivost ozna?avaju se pojave ošte?enja stanica uzrokovanih razli?itim imunosnim reakcijama. Alergija je prejaka reakcija imunološkog sustava na uobi?ajeno neopasne tvari kao što su pelud ili dlaka ku?nog ljubimca (alergeni). Sklonost alergijama nastaje zbog kombinacije genetskih i okolišnih ?imbenika, a može se javiti u bilo kojoj životnoj dobi.
Alergen je svaka tvar koja je sposobna potaknuti alergijsku reakciju nakon unošenja u organizam. Razlikujemo inhalacijske, nutritivne, medikamentne i alergene otrova kukaca.
Naj?eš?i inhalacijski alergeni su pelud stabla, trave i korova, spore, plijesni, ku?ne i skladišne grinje, epitel životinja i razli?ite zrakom nošene ?estice u vanjskoj i unutarnjoj (radnoj i ku?noj) atmosferi. Klini?ki se alergijska reakcija manifestira rinitisom, konjuktivitisom ili alergijskom astmom.
Nutritivne alergene unosimo hranom i naj?eš?e su to jaja, mlijeko, žitarice mahunarke, (soja, kikiriki), ljuskari, ribe i orasi. Potencijalni pokreta?i alergijskih reakcija u hrani su polisaharidi, aditivi poput konzervansa, boja, aromatske tvari te lijekovi. Alergijske reakcije na svježe vo?e i povr?e koje izazivaju tzv. oralni alergijski sindrom tako?er su ?este, ali obi?no blage i lokalne.
Medikamentozni alergeni mogu biti neki lijekovi, npr. penicilin, analgetici, acetilsalicilna kiselina, inzulin, antitetanusni serum itd.
Reakcije na ubod kukaca naj?eš?e su lokalne, ali mogu biti i sustavne, razli?itog intenziteta i trajanja: od blažih do težih s razvojem anafilakti?nog šoka i smrti.
Dijagnostika
Nakon klini?kog pregleda u ambulanti koji uklju?uje pregled ždrijela, nosa (tzv. rinoskopija, tj. pregled nosne šupljine), auskultaciju srca i plu?a, mjerenje saturacije kisika u krvi te spirometriju (sukladno procjeni lije?nika), lije?nik ?e kod pacijenata koji dotad nisu imali dijagnosticiranu alergiju uobi?ajeno tražiti laboratorijske pokazatelje alergije.
Krvne pretrage od koristi za postavljanje dijagnoze alergije su imunoglobulin E (IgE) koji se može napraviti u ve?ini klini?kih laboratorija, no tako?er i specifi?no odre?ivanje RAST i RIST imunoglobulina na pojedine alergene koje se rade isklju?ivo u specijaliziranim laboratorijima. Za dokazivanje alergije rutinski se još može napraviti bris nosa na eozinofile, što predstavlja dokaz alergijske reakcije na razini nosne sluznice i potvr?uje dijagnozu alergijskog rinitisa. Alergološko testiranje uobi?ajeno se radi na desetak naj?eš?ih alergena i direktni je dokaz alergijske reakcije.
Simptomi
Alergijska se reakcija može javiti na gornjem ili donjem dišnom sustavu, na koži, probavnom sustavu pa ?ak i u cijelom tijelu. Ovaj posljednji oblik alergijske reakcije naziva se anafilakti?na reakcija i najteži je, opasan po život, oblik alergije na odre?enu tvar.
Alergijski simptom gornjeg dišnog sustava i o?iju:
- poja?anu sekreciju iz nosa
- kihanje
- svrbež nosa, o?iju i nepca
- osje?aj napunjenosti nosa i otežano disanje na nos
- crvenilo i suzenje o?iju.
Simptomi alergijskih bolesti na donjem dijelu dišnog sustava:
- suhi i podražajni kašalj
- otežano disanje
- pritisak u prsima
- zviždanje
- ovi simptomi nakon kontakta s nekim alergenom mogu upu?ivati na alergijski oblik astme, stoga je važno javiti se lije?niku
Kožne alergijske reakcije uklju?uju:
- pojavu crvenih dijelova kože pra?enih svrbežom
- suho?a kože
- ljuštenje kože
- pojava mjehuri?a i/ili vlaženje kože
- postoji nekoliko oblika kožnih alergijskih bolesti, a to su kontaktni alergijski dermatitis, urtikarija te atopijski dermatitis ili neurodermitis
Alergijske reakcije na hranu mogu se prezentirati:
- oticanjem jezika i usana
- trncima oko usta
- crvenilom i svrbežom oko usta
- povra?anjem
- bolovima u trbuhu
- proljevom
- oticanje sluznica može dovesti do problema s disanjem i gušenja, a može se javiti i anafilakti?na reakcija
Lije?enje
Lije?enje alergija prije svega uklju?uje izbjegavanje kontakta s alergenom te po potrebi i korištenje lijekova. Najkorištenija skupina lijekova koji se koriste za suzbijanje alergijskih simptoma su antihistaminici koji se uzimaju u obliku tableta. Ti lijekovi se doziraju ovisno o u?estalosti i ja?ini simptoma, a vrlo su u?inkoviti u olakšavanju alergijskih simptoma.
U slu?aju izraženog alergijskog konjuktivitisa (upale o?ne spojnice) propisuju se kortikosteroidne kapi za o?i, a za alergijski rinitis (upalu nosne sluznice) kortikosteroidni sprejevi za nos. Ti lijekovi pacijentima donose zna?ajno olakšanje, ali važno je naglasiti kako ih se zbog potencijalnih štetnih posljedica ne smije stalno koristiti, ve? u kra?im vremenskim intervalima i uz preporuku lije?nika. Kod nosnih i o?nih simptoma svakako se preporu?a prvo zapo?eti s prirodnijim lijekovima, kao što su kapi za ovlaživanje o?iju, sprejevi za nos na bazi morske vode ili fiziološka otopina za ispiranje nosa.
U slu?ajevima ja?ih alergijskih reakcija, kada antihistaminici i lokalni kortikosteroidni pripravci nisu djelotvorni, mogu se ordinirati druge vrste lijekova: kortikosteroidi u obliku tableta te inhalatorna terapija lijekovima.