Multipli mijelom je progresivna zlo?udna bolest pri kojoj dolazi do nekontroliranog stvaranja plazma stanica u koštanoj srži.
Plazma stanice su stanice imunološkog sustava koje proizvode protutijela, koja pomažu tijelu da se bore protiv infekcije i bolesti. Multipli mijelom ili plazmocitom je bolest u kojoj se u u koštanoj srži stvara previše abnormalnih plazma stanica.
Abnormalne plazma stanice stvaraju M proteine, abnormalna antitijela koja se nakupljaju u koštanoj srži i mogu uzrokovati zgušnjavanje krvi ili ošte?enje bubrega.
Abnormalne plazma stanice mogu formirati tumore u kostima ili mekom tkivu. Kada postoji samo jedan tumor, bolest se naziva plazmacitom. Kada postoji više od jednog tumora, bolest se naziva multipli mijelom. Obje bolesti su zlo?udne.
Plazmocitom ne mora dugo vremena prouzrokovati nikakve simptome i znakove, a otkrije se ?esto tek kad je bolest uznapredovala. Multipli mijelom može oslabiti kost, izazvati prevelik nivo kalcija u krvi i oštetiti bubrege i druge organe. Bol u kostima je ?est simptom uznapredovalog multiplog mijeloma. Drugi znakovi i simptomi uklju?uju ?este infekcije, anemiju, krvarenje, uko?enost ili trnce i slabost.
Jedna vrsta benigne plazmatske neoplazme naziva se monoklonska gamapatija neodre?enog zna?aja (MGUS). U MGUS-u su niske razine M proteina i nema simptoma ili znakova ošte?enja tijela. U rijetkim slu?ajevima, MGUS može postati multipli mijelom.
Plazmocitom
U ovoj vrsti neoplazme plazma stanica, abnormalne plazma stanice nalaze se na jednom mjestu i tvore jedan tumor, nazvan plasmocitom. Ponekad se plasmocitom može izlije?iti. Postoje dvije vrste plasmocitoma.
- U izoliranom plazmocitomu kosti, postoji jedan tumor plazma stanica u kosti, manje od 10% koštane srži se sastoji od plazma stanica, a nema drugih znakova raka. Plasmocitom kosti ?esto postaje multipli mijelom.
- U ekstramedularnom plazmacitomu, postoji jedan tumor plazma stanica u mekom tkivu, ali ne u kostima ili koštanoj srži. Ekstramedularni plazmocitomi obi?no nastaju u tkivima grla, tonzila i paranazalnih sinusa.
Znakovi i simptomi ovise o tome gdje je tumor.
- U kostiju, plasmocitom može uzrokovati bol ili prijelom kosti.
- U mekim tkivima, tumor može pritisnuti na obližnja podru?ja i uzrokovati bol ili druge probleme. Na primjer, plasmocitom u grlu može otežati gutanje.
Multipli mijelom
U multiplom mijelomu, abnormalne plazma stanice (mijelomske stanice) se nakupljaju u koštanoj srži i tvore tumore u mnogim kostima tijela. Ti tumori mogu onemogu?iti koštanu srž u proizvodnji dovoljno zdravih krvnih stanica. Normalno, koštana srž sadrži mati?ne stanice (nezrele stanice) koje postaju tri vrste zrele krvne stanice:
- Crvene krvne stanice koje nose kisik i druge tvari u sva tkiva tijela.
- Bijele krvne stanice koje se bore protiv infekcije i bolesti.
- Trombociti koji stvaraju krvne ugruške kako bi sprije?ili krvarenje.
Kako se pove?ava broj stanica mijeloma, stvara se manje crvenih krvnih stanica, bijelih krvnih stanica i trombocita. Mijelomske stanice tako?er ošte?uju i oslabljuju kost.
Simptomi
Ponekad multipli mijelom ne uzrokuje nikakve znakove ili simptome. Zove se tinjaju?i multipli mijelom. Obi?no se otkriva nekim rutinskim krvnim testom. Znakovi i simptomi koji mogu biti uzrokovani multiplim mijelomom su sljede?i:
- Bolovi u kostima, posebno u le?ima ili rebrima.
- Lako nastajanje priloma kostiju.
- Groznica bez poznatih razloga ili ?estih infekcija.
- Lako nastajanje modrica ili krvarenja.
- Problemi s disanjem.
- Slabost u rukama i nogama.
- Umor
Tumor može oštetiti kost i uzrokovati hiperkalcemiju (previše kalcija u krvi). To može utjecati na mnoge organe u tijelu, uklju?uju?i bubrege, živce, srce, miši?e i probavni trakt, te uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme.
Hiperkalcemija može uzrokovati sljede?e znakove i simptome:
- Gubitak apetita.
- Mu?nina ili povra?anje.
- Osje?aj že?i.
- ?esto mokrenje.
- Zatvor.
- Umor.
- Slabost miši?a.
- Nemir.
- Zbunjenost ili negativne misli.
Multipli mijelom i druge neoplazme plazma stanica mogu uzrokovati stanje koje se zove amiloidoza.
U rijetkim slu?ajevima, multipli mijelom može uzrokovati slabljenje perifernih živaca (živce koji nisu u mozgu ili le?noj moždini) i organa. To može biti uzrokovano amiloidozom. Proteinska antitijela se nakupljaju u perifernim živcima i organima, kao što su bubreg i srce. To može uzrokovati da živci i organi postaju kruti i ne mogu raditi na na?in na koji trebaju.
Amiloidoza može uzrokovati sljede?e znakove i simptome:
- Umor.
- Ljubi?aste mrlje na koži.
- Pove?ani jezik.
- Proljev.
- Oticanje uzrokovano teku?inom u tjelesnim tkivima.
- Trnce u nogama i nogama.
Dijagnostika
* Fizikalni pregled i anamneza
* Ispitivanje imunoglobulina u krvi i urinu: mjere se beta-2-mikroglobulin, M protein, slobodni laki lanci imunoglobulina i drugi proteini koje proizvode stanica mijeloma.
* Aspiracija koštane srži i biopsija
* Rendgensko snimanje kostiju
* Kompletna krvna slika (KKS) s diferencijalnom krvnom slikom (DKS)
* Biokemijske krvne pretrage
* 24-satni test urina: koli?ine proteina ve?a od normalne može biti znak multiplog mijeloma.
* MRI (magnetska rezonancija)
* CT sken-kompjuterizirana tomografija
* PET-CT sken
* Densitometrija kostiju
Stadiji
Stadij I
*razina beta-2-mikroglobulina manja je od 3,5 mg / L;
*razina albumina je 3,5 g / dL ili više.
Stadij II
U stadiju II multiplog mijeloma razine beta-2-mikroglobulina i albumina su izme?u razine za stadij I i stadij III.
Stadij III
*U III stadiju multiplog mijeloma, razina beta-2-mikroglobulina u krvi je 5,5 mg / L ili više
*Visoke razine laktat dehidrogenaze (LDH); ili
*odre?ene promjene u kromosomima.
Refraktorna neoplazma plazma stanica
O refraktornoj neoplazmi plazma stanica govorimo onda kad se broj plazma stanica i dalje pove?ava, unato? primljenoj terapiji.
Lije?enje
Pacijenti bez znakova ili simptoma možda ne?e trebati lije?enje. Kada se pojave znakovi ili simptomi, lije?enje multiplog mijeloma može se obaviti u fazama:
Indukcijska terapija
Indukcijska terapija je prva faza lije?enja. Njen cilj je smanjiti obim bolesti, a može uklju?ivati jedno ili više od sljede?eg:
- Terapija kortikosteroidima.
- Biološka terapija s lenalidomidom, pomalidomidom ili talidomidom.
- Ciljana terapija s inhibitorima proteasoma (bortezomib, carfilzomib, ixazomib) ili monoklonalnim antitijelima (daratumumab i elotuzumab).
- Kemoterapija.
- Terapija inhibitorom histonske deacetilaze (s panobinostatom).
- Klini?ko ispitivanje razli?itih kombinacija lije?enja.
Konsolidacijska kemoterapija
Konsolidacijska kemoterapija je druga faza lije?enja. Lije?enje u fazi konsolidacije ima za cilj ubiti sve preostale stanice raka. Nakon visokih doza kemoterapije visoke doze slijedi:
- jedna autologna transplantacija mati?nih stanica, u kojoj se rabe pacijentove mati?ne stanice iz krvi ili koštane srži; ili
- dvije autologne transplantacija mati?nih stanica nakon kojih slijedi autologna ili alogeni?na transplantacija mati?nih stanica, pri ?emu pacijent prima mati?ne stanice iz krvi ili koštane srži donora; ili
- jedna transplantacija alogenih mati?nih stanica.
Terapija održavanja
Terapija održavanja ?esto se daje kako bi se bolest zadržala u remisiji duže vrijeme. U ovu svrhu izu?ava se nekoliko vrsta lije?enja, uklju?uju?i sljede?e:
- Kemoterapija.
- Biološka terapija s interferonom.
- Terapija kortikosteroidima.
- Lenalidomid terapija.
- Ciljana terapija s inhibitorom proteasoma (bortezomib).
Terapija refraktornog multiplog mijeloma
- Oprezno ?ekanje pacijenata ?ija je bolest stabilna.
- Druga?iji tretman od ve? dane terapije, za pacijente ?iji tumor je nastavio rasti tijekom lije?enja.
- Klini?ko ispitivanje nove terapije.