Alzheimerova bolest je progresivna, neurodegenerativna i neizlje?iva bolest mozga koju karakteriziraju gubitak pam?enja, sposobnosti rasu?ivanja i promjena osobnosti. To je teška bolest koja može biti uzrok smrti, a zbog koje ne pate samo pacijenti, ve? i njihovi najbliži – obitelj i prijatelji. Nažalost, naj?eš?i je oblik demencije. Slobodno možemo ustvrditi da, unato? tomu što medicina napreduje iz godine u godinu, Alzheimerova bolest za nju još uvijek predstavlja zagonetku koju tek treba do kraja dešifrirati. Naime, još uvijek nije poznat to?an uzrok bolesti.
Simptomi koji se javljaju posljedica su propadanja odre?enih regija u mozgu. Pretpostavlja se da propadanje živ?anih stanica nastaje zbog nakupljanja odre?enih bjelan?evina u mozgu – beta-amiloida i tau proteina – zbog ?ega dolazi do gubitka živ?anih stanica koje proizvode neurotransmiter acetilkolin. Napredovanjem bolesti na kraju je zahva?en ?itav mozak.
Rizi?ni faktori
Rizi?ni ?imbenici za pojavu Alzheimerove bolesti su dob, spol, raniji udarci u glavu, povijest krvožilnih bolesti, pušenje, debljina i še?erna bolest. Najzna?ajniji faktor rizika za obolijevanje je dob. Bolest se naj?eš?e razvija nakon 65. godine života, a rizik raste sa staroš?u. Prosjek trajanja bolesti je osam do 10, a ponekad i do 15 godina. Simptomi bolesti se javljaju postupno. Prvi i najizrazitiji simptom Alzheimerove bolesti je gubitak pam?enja, posebno doga?aja koji su se dogodili nedavno, a slijede ga psihi?ko i fizi?ko propadanje.
- u?estalost raste sa životnom dobi
- dvostruko više javlja se kod žena
- najviše napada osobe starije od 65 godina
- u prosjeku traje 7-10 godina
- zabilježeni su i slu?ajevi bolesti koja je trajala do 20 godina
Alzheimerova bolest ima 3 stadija
- blagi
- umjereni
- uznapredovali
Simptomi-
- Poreme?aji pam?enja (gubitak pam?enja razvija se polako tijekom više mjeseci ili godina).
- Poteško?e u izvršnim funkcijama (kuhanje, spremanje, održavanje higijene).
- Poteško?e govora, ?itanja i pisanja (zaboravljanje rije?i, nadomještanje neuobi?ajenim zamjenama; re?enice postaju teško razumljive, nemaju svrhe niti dubljeg smisla).
- Gubitak prostorne i vremenske orijentacije (nepoimanje dana, mjeseca ili godine; nemogu?nost snalaženja na od prije poznatim mjestima).
- Pogrešne procjene i odluke (odijevanje neprimjereno vremenskim uvjetima ili socijalnim prigodama).
- Poreme?aji apstraktnog mišljenja (nesnalaženje u nov?anim poslovima ili nemogu?nost ispunjavanja formulara; nerazumijevanje pojmova, kao što su „ro?endan“, „pravda“ ili „ljubav“).
- U?estalo zametanje i gubljenje stvari (spremanje stvari na neuobi?ajena mjesta)
- Promjene raspoloženja i ponašanja (depresivnost, anksioznost, razdražljivost i emocionalna inkontinencija).
- Promjena osobnosti (pretjerana sumnji?avost, ustrašenost, ljubomora).
- Gubitak interesa za socijalne aktivnosti (osje?aj napuštenosti, osamljivanje, nezainteresiranost).
Na po?etku bolesti više pati pojedinac, a kasnije kako bolest napreduje, smatra se da više pati obitelj. U skrbi za oboljelog potrebno je beskrajno strpljenje i razumijevanje. Komunikacija s protekom vremena postaje sve teža, a sposobnost govora sve više ošte?ena.
Psihološke i psihijatrijske promjene podrazumijevaju loše raspoloženje te gubitak interesa za aktivnosti koje su oboljelu osobu nekada veselile. Karakterizira je socijalno neadekvatno ponašanje: uznemirenost, razdražljivost, verbalna i fizi?ka agresija, optuživanje bliskih osoba, poreme?aj ciklusa spavanja…
Budu?i da ?lanovima obitelji to najteže pada, a zbog poslovnih i drugih obveza ne mogu 24 sata biti uz bolesnika, smještaj u ustanovu u kojoj ?e dobiti adekvatnu zdravstvenu skrb i njegu name?e se kao rješenje. U posljednjoj fazi bolesti bolesnik je potpuno vezan za krevet i ovisan o tu?oj pomo?i.
Dijagnostika
- klini?ka slika
- podaci koje lije?niku daju ?lanovi obitelji koji žive s pacijentom
- kognitivno testiranje
- MSCT mozga– slikovne pretrage mozga
- MRI– magnetne rezonancije
- razine vitamina B12 i hormona štitnja?e u krvi kako bi se isklju?ili neki metaboli?ki i endokrinološki poreme?aji
- sofisticirane metode odre?ivanja biomarkera u cerebrospinalnoj teku?ini
- snimanja PET CT-om
Lije?enje
Lijekovi koje koristimo u lije?enju ove bolesti nazivamo antidementivima. Oni odga?aju pojavu simptoma bolesti tj. pomažu da osoba što duže održi intelektualne sposobnosti te dobro op?e stanje. Napominjemo kako su lijekovi djelotvorniji kod osoba s blagom Alzheimerovom bolesti. Zato je od presudne važnosti zapo?eti s terapijom što ranije.
Nažalost, ne možemo izlije?iti Alzheimerovu bolest, još uvijek ne, no postoje lijekovi koji mogu usporiti napredovanje bolesti.
Promjene u mozgu ne mogu se zaustaviti antidementivima, no pomažu kod boljeg prijenosa informacija izme?u živ?anih stanica.
Nažalost, djelotvornost lijekova nije kod svih podjednaka.
Medicina koristi 2 skupine lijekova:
- inhibitori enzima acetilkolin esteraze – koriste se u ranoj fazi bolesti: lijekovi donepezil i rivastigmin
- blokatori NMDA receptora – NMDA antagonisti – memantin – u srednjoj i kasnoj fazi bolesti.
Razlikuju se po mehanizmu djelovanja, ali se mogu kombinirati u terapiji, što se pokazalo kao najbolji vid lije?enja Alzheimerove bolesti jer postiže najbolje rezultate.