Osteoartritis (OA) je naju?estalija forma artritisa i prora?uni govore da otprilike 8 posto odrasle populacije Hrvatske (ili oko 360.000 ljudi) pati od ovog oboljenja. Ono se naj?eš?e javlja na koljenima, kukovima i malim zglobovima šake, ali se može pojaviti i na sko?nim zglobovima, stopalu, ramenu, laktu, šaci i kralježnici. Naj?eš?e poga?a ljude srednje i starije dobi, a žene su ?eš?e pogo?ene nego muškarci.
U osnovi procesa nalazi se ošte?enje zglobne hrskavice, te promjena oblika samih zglobnih tijela (?ašice i glavice), uz eventualno stvaranje koštanih trnova te posljedi?ne upale mekih tkiva u neposrednoj okolini zgloba. Cijeli je taj proces u pravilu spor. Simptomi se javljaju polako, napreduju?i od vrlo slabih prema vrlo izraženima, od manjih bolova pri odre?enim kretnjama ili nakon dužeg sjedenja ili spavanja pa sve do izrazitih bolova pra?enih otokom i uko?enoš?u. Sve to na kraju može rezultirati potpunom nemogu?noš?u pokretanja.
Sam uzrok osteoartritisa do danas nije razjašnjen. Vjerojatno uzrok osteoatritisa nije jedan, ve? sprega više razli?itih faktora, od kojih je možda i najvažniji genetska predispozicija, koja može pove?ati vjerojatnost za nastanak ove bolesti. Drugi faktori koji pove?avaju vjerojatnost za razvoj osteoartritisa jesu životna dob, kod koje se mogu?nost nastanka pove?ava sa godinama starosti, zatim spol, pri kojem je važno re?i da je prije 45-te godine života osteoartritisa ?eš?i u muškaraca, dok je poslije 45-te ?eš?i u žena, a osteoartritisa prstiju je gotovo u pravilu bolest žena. Isto tako ošte?enja zglobova u smislu trauma te s njima povezanih ošte?enja hrskavice, mogu biti poticaj kasnijem razvoju osteoartritisa, kao u ostalom i uro?eni deformiteti poput „X” i „O” nogu, te subluksacije kukova.
Unutar zglobova nalaze se hrskavica. Hrskavica je dio zgloba koji oblaže krajeve kostiju i zadužena je da smanjuje trenje kosti o kost prilikom kretanja zglobova. Uništavanje hrskavice uzrokuje trljanje kostiju jedne o drugu, što dalje uzrokuje bol i gubitak pokreta.
Uzroci propadanja hrskavice:
STARENJE: Prvi je faktor starenje. Hrskavica se stanjuje kako starimo. S vremenom može postati raspucala, a pojavljuje se i erozija.
RANIJE OZLJEDE: Faktor koji ubrzava eroziju mogu biti ozljede iz mladosti, ali i kod osoba koje nisu imale nikakvih ozljeda javlja se erozija.
UPALE: Manje ozljede utje?u na biokemiju vaših zglobova, jer se za vrijeme upala opuštaju kemikalije koje su destruktivne za hrskavicu.
GUBITAK MIŠI?NE MASE: Kako osobe stare prirodno gube miši?nu masu, ako ne vježbate kako biste je o?uvali, umjesto miši?a zglobovi ?e na sebe preuzimati težinu svakodnevnog života, te to vodi to ve?e štete na njima.
DEBLJINA ( pretilost): Što ve?u težinu zglobovi moraju nositi to ?e brže propadati. Ovo se posebno odnosi na koljena.
Dijagnostika
Postavljanje dijagnoze osteoartritisa relativno je jednostavno, to posao lije?nika specijaliste ortopeda i to na bazi pregleda i RTG dijagnostike. Obi?no se rade i dodatne pretrage kako bi se isklju?ila neka druga oboljenja ( reumatoidni artritis, neke sistemske bolesti i sl.).
Simptomi
- bol u zglobovima za vrijeme ili poslije kretanja
- neugoda u zglobu prije ili za vrijeme promjene vremena
- oticanje i uko?enost zglobova, pogotovo nakon kretanja
- koštane izbo?ine na sredini ili na kraju zglobova prstiju ili baze palca
- gubitak fleksibilnosti zgloba
Lije?enje
Ciljevi lije?enja je smanjiti bol, pove?ati pokretljivost zglobova i poja?ati snagu.Postoji nekoliko vrsta lije?enja:
– lijekovi (lije?nik odabire lijek uzimaju?i u obzir tip artritisa, njegovu ja?inu i op?enito fizi?ko zdravlje pacijenta)
– zaštita globova (štake, hodalice, štapovi i sl.) te fizikalna terapija
– operacija
Operativni zahvati kod osteoartritisa
Kada procesi degeneracije hrskavice kod osteoartritisa uznapreduju toliko da konzervativno lije?enje koje uklju?uje fizioterapiju i lijekove nema više blagotvornog djelovanja, vrijeme je za operativni zahvat kojemu je za cilj smanjiti bolove, te pove?ati ukupnu pokretljivost i funkciju zahva?enog zgloba. Sam tip i opseg operacije uobi?ajeno odre?uje ortoped, a cilj je sa minimalnim zahvatom posti?i maksimalan u?inak. Naj?eš?e se radi o jednoj od slijede?ih operativnih tehnika.
Artroskopija
Ovim minimalno invazivnim zahvatom kojim se umjesto velikog reza u sam zglob ulazi malom kamerom s jedne i operativnim instrumentom s druge strane, mogu?e je u odre?enim situacijama popraviti stanje na zglobu zahva?enim osteoartriti?nim promjenama. Prije svega radi se brušenje, odnosno zagla?ivanje neravne hrskavice. To omogu?uje manje trenje pri pokretanju, a time i smanjenu bolnost. Mogu?e je artroskopom ukloniti i eventualno prisutne koštane trnove, koji nastaju kao dio ukupnog procesa artroze. Ova je operativna metoda posebno pogodna kod zahvata na koljenu, sko?nom zglobu i ramenu. Postoperativni oporavak je relativno brz te je u roku od nekoliko tjedana mogu?e vratiti punu radnu sposobnost.
Osteotomija
Na zglobu koljena i kuka mogu?e je da sama artroza više poga?a jedan u odnosu na drugi dio zglobne hrskavice. Konkretno to zna?i da sama hrskavica može na jednom dijelu biti deblja no na drugom. Kada je to mogu?e, trebalo bi operativno pokušati prebaciti optere?enje sa više na manje ošte?eni dio. To se radi upravo tehnikom osteotomije, koja se na kuku ?ini na na?in da se butna kost na jednom svom dijelu prereže, umetne „klin”, te ponovno spoji. Na taj se na?in optere?enje prebacuje na manje ošte?enu hrskvicu. Sli?an proces vrši se i na koljenu, s tim da se osteotomija ?ini na goljenici (potkoljeni?na kost-tibia). Jasno je da ovaj operativni zahvat ne može donjeti trajno rješenje problema, ali može odgoditi primjenu najtežih operativnih zahvata na više godina. Oporavak poslije ovog zahvata relativno je dug, a može se protegnuti i na više od 6 mjeseci.
Artroplastika
Ugradnja umjetnog zgloba uvjerljivo je posljednja metoda u lije?enju oboljelih od osteoartritisa. Ona ima mnogo podjela, pa tako razlikujemo ugradnju djelomi?ne (samo glavice) ili potpune (glavice i ?ašice) endoproteze (metalnog implantata), zatim cementnu i bescementnu endoprotezu (ovisno od na?ina kojom se endoproteza fiksira za kost). U novije vrijeme pojavila se i nešto poštednija metoda koja se zove „resurfacing”, a ozna?ava zamjenu samo jednog manjeg dijela zglobne glavice metalnom komponentom. Odabir najbolje metode ovisit ?e, naravno, od stanja u konkretnom slu?aju kao i o starosti pacijenta, o?ekivane postoperativne fizi?ke aktivnosti kao i cijelog niza drugih faktora. Iako se naj?eš?e primjenjuje, na zglobu koljena i kuka, mogu?e ju je sprovesti i na ramenu, te malim zglobovima šake. Postoperativni oporavak o?ekivano je dug i ne kra?i od tri mjeseca, a ?esto i duži od šest mjeseci.
Artrodeza
Potpuno uko?enje ili blokiranje zgloba uistinu je krajnji izlaz u nuždi. Na njega se odlu?ujemo onda kada zbog cijelog niza razloga nije mogu?e u?initi artroplastiku ili njeni rezultati ne bi bili zadovoljavaju?i. Jasno je da nakon ove operacije nisu više mogu?i pokreti u operiranom zglobu, ali se zato bolovi u ve?ini slu?ajeva drasti?no smanje ili potpuno nestanu. ?eš?e no drugdje ovaj se zahvat radi na malim zglobovima palca na nozi i sko?nom zglobu, ali rije?e i na ostalim zglobovima. Oporavak traje nekoliko mjeseci.
Bez obzira o kojoj se operativnoj tehnici radi, važno je sprovesti adekvatan i dovoljno dug rehabilitcijski postupak.