Demencija je pojam koji ozna?ava prvenstveno ošte?enje pam?enja, a potom i drugih intelektualnih sposobnosti i osobnosti.
Demencija je gubitak kognitivnih sposobnosti – razmišljanja, pam?enja i donošenja zaklju?aka – do te mjere da ometa svakodnevni život i aktivnosti osobe. Neki ljudi s demencijom ne mogu kontrolirati svoje emocije i njihove se osobnosti mogu promijeniti.
Demencija varira u težini od najblažeg stadija, kada tek po?inje utjecati na kognitivne funkcije, do najtežeg stadija, kada osoba mora u potpunosti ovisiti o drugima i za najosnovnije aktivnosti svakodnevnog života kao što je hranjenje.
Neki od naj?eš?ih oblika demencije su:
* Alzheimerova bolest
* Vaskularna demencija
* Oboljenje s Lewyjevim tjelešcima
* Frontotemporalna demencija
Dijagnostika
Lije?nici dijagnosticiraju demenciju ukoliko su dvije ili više kognitivnih funkcija zna?ajno umanjene. Te kognitivne funkcije mogu uklju?ivati pam?enje, jezi?ne sposobnosti, razumijevanje informacija, snalaženje u prostoru, prosu?ivanje i koncentraciju. Osobe koje boluju od demencije mogu imati poteško?a u rješavanju problema. One tako?er mogu iskusiti i promjene vlastite osobnosti.
Ve?ina oboljelih od demencije su starije osobe, ali je važno upamtiti da ve?ina starijih osoba od nje ne obolijeva. Demencija nije normalan dio starenja, nego je posljedica oboljenja mozga. U rje?im slu?ajevima, osobe mla?e od 65 godina obolijevaju od demencije, što se naziva “ranim nastupom demencije”.
?ini se da odre?eni zdravstveni ?imbenci i životni stil tako?er utje?u na rizik od od demencije. Osobe s nelije?enim krvožilnim problemima, uklju?uju?i i visoki krvni tlak su pod ve?im rizikom, kao i one koje su tjelesno i mentalno neaktivnije.
Simptomi
Rani simptomi: Kratkoro?na memorija je ošte?ena; u?enje i pam?enje novih informacija postaje iznimno teško. Razvijaju se jezi?ne poteško?e (osobito s traženjem rije?i), promjene raspoloženja i promjene li?nosti. Bolesnici mogu imati progresivne poteško?e sa samostalnim svakodnevnim aktivnostima (npr. financijsko poslovanje, snalaženje u prostoru, pam?enje gdje su odložili svoje stvari). Sposobnost apstraktnog razmišljanja, uvid ili procjena tako?er mogu biti ošte?eni. Bolesnici mogu reagirati razdražljivo, neprijateljski i agitirano zbog gubitka neovisnosti i sposobnosti pam?enja.
Agnozija (ošte?ena sposobnost identifikacije predmeta usprkos o?uvanog osjeta), apraksija (ošte?ena sposobnost da izvode nau?ene motori?ke zadatke usprkos o?uvanoj motori?koj funkciji ili afazija (ošte?ena sposobnost da razumiju ili koristi jezik) mogu dodatno ograni?iti funkcionalnu sposobnost.
Premda rane faze demencije ne moraju ugroziti socijalnost, ?lanovi obitelji mogu primijetiti da postoji neobi?no ponašanje pra?eno emocionalnom nestabilnoš?u.
Simptomi u srednjoj fazi: Bolesnici više ne mogu nau?iti novu informaciju i prisjetiti se nedavno nau?ene. Pam?enje ranijih doga?aja je smanjeno, ali nije u potpunosti izgubljeno. Bolesnicima može biti potrebna pomo? s osnovnim svakodnevnim zadacima (npr. kupanje, hranjenje, obla?enje, ure?ivanje). Promjene osobnosti mogu napredovati. Bolesnici mogu lakše postati iritirani, anksiozni, egocentri?ni, nefleksibilni ili razdražljivi, ili mogu postati pasivniji bez mnogo emocija, depresivni, neodlu?ni, bez spontanosti ili se generalno povla?iti iz socijalnih situacija. Mogu se razviti poreme?aji ponašanja: bolesnici mogu lutati te naglo neprikladno postati agitirani, neprijateljski raspoloženi ili fizi?ki agresivni
Neki od ?eš?ih simptoma uklju?uju:
• progresivan i u?estao gubitak pam?enja
• smetenost
• promjene vlastite osobnosti
• apatiju i povla?enje u sebe
• gubitak sposobnosti provo?enja svakodnevnih zadataka
Lije?enje i prevencija
Prevencija
Promijeniti one ?imbenike koji se mogu promijeniti a koji vjerojatno utje?u na 35% svih demencija:
- Lije?ite hipertenziju (u „srednjoj“ dobi od 45-65 godina)
- Smanjite pretilost – smršavite!! (u „srednjoj“ dobi od 45-65 godina)
- Lije?ite depresiju (u kasnijoj dobi >65 godina)
- Lije?ite dijabetes
- Budite fizi?ki aktivni
- Prestanite pušiti
- Nemojte se socijalno izolirati
- Lije?ite atrijsku fibrilaciju srca i uzimajte lijekove za prevenciju tromboembolije mozga
- Nemojte prekomjerno konzumirati alkohol
- Izbjegavajte traume glave
- Izbjegavajte preveliku upotrebu lijekova i toksina
- Lije?ite opstrukcijsku apneju za vrijeme spavanja
Trenutno ne postoji lijek za ve?inu oblika demencije. Me?utim, utvr?eno je da neki lijekovi mogu umanjiti neke od simptoma. Za osobe koje boluju od demencije podrška je od vitalnog zna?aja, a pomo? obitelji, prijatelja i njegovatelja može pozitivno utjecati na život oboljele osobe i kontrolu bolesti.