Artroza koljena ili gonartroza spada u naj?eš?a oboljenja zglobova koja nastaje ošte?enjem hrskavice u koljenu. Povreda koljena ili njegove strukture (ošte?enja meniskusa, pucanje tetiva i sl) ubrzavaju bolest. Ukoliko se artroza koljena razvije, dolazi do daljnjeg ošte?enja hrskavice koljena. Kod jakog ošte?enja osoba ne može više micati koljeno bez osje?aja bola, dok u ekstremnim slu?ajevima dolazi do kompletnog okoštanja zgloba koljena. Ukoliko ne tretiramo koljeno, obavezna je operacija ili umjetni zglob, da bi se kod osobe zadržala pokretljivost.
Dijagnostika
Dijagnoza artroze koljena postavlja se na temelju klini?kog pregleda. Rtg zgloba je u ve?ini slu?ajeva dovoljan za postavljanje dijagnoze. Na temelju promjena na rtgu može se približno odrediti težina promjena odnosno stupanj artroze. Kako bi rtg pružio najviše informacija o bolesti ponekad su potrebne posebne projekcije, odnosno snimci pod optere?enjem. Ponekad u dijagnostici može biti koristan i ultrazvuk, MSCT ili magnetska rezonanca koljena.
Kada se tijekom obrade artroze posumnja na upalnu bolest zglobova pacijenta se upu?uje na reumatološku i/ili internisti?ku obradu. Ukoliko se reumatološkom obradom identificara uzrok upale zglobova, koja obi?no zahva?a više zglobova, propisivanjem “sistemske” terapije se artroza može zna?ajno usporiti.
Simptomi
Simptomi su stalni bolovi u koljenu i ograni?ena pokretljivost, koji u velikoj mjeri utje?u na ograni?enje uobi?ajenih životnih aktivnosti.
Što je ošte?enje ve?e, to su ?eš?i bolovi i za vrijeme mirovanja. Bol se javlja nakon dužeg sjedenja, javlja se bol ”iza” koljena, a poja?ava se nakon nošenja tereta. ?esti su i razli?iti zvukovi koji se ?uju iz zgloba, a simptomi se pogoršavaju za vrijeme vlažnog i hladnog vremena. Bolovi su posebno jaki kada se osoba penje po stepenicama ili hoda na neravnoj površini. Na po?etku kretanja bolovi su jaki, nakon nekog vremena intenzitet boli se smanjuje, ali ako se dugo kre?e, bol se vra?a istim intenzitetom.
Jedna od karakteristika je i po?etna, jutarnja uko?enost koja nakon razdoblja fizi?ke aktivnosti pro?e da bi je kod duljeg trajanja aktivnosti zamjenila bol.
Artroza koljena je progresivna bolest koja napreduje prema suženju zgloba i uko?enosti. Intenziviranjem bolova dolazi do smanjenja nivoa aktivnosti što je naro?ito loše kod starije populacije jer onda slijedi slabljenje miši?a, pove?anje tjelesne težine što dovodi do za?aranog kruga. Slabiji miši?i i ve?a težina pogoršavaju bolove što opet dovodi do smanjenja aktivnosti.
Lije?enje
Terapija – protiv bolova se ovisno o njihovom intenzitetu, koriste razli?iti lijekovi koji istovremeno djeluju i protiv upala. Kod težih ošte?enja predlaže se aplikacija injekcije s kortikosteroidima direktno u koljeno (intraartikularno), popularnije zvane ”blokade”.
Zadnjih godina na tržište su došle i injekcije hijalurona koji se normalno nalazi u zglobu te ima zaštitnu ulogu hrskavici zgloba te tako?er održava viskoznost zglobne teku?ine, lai?ki- podmazuje zglob. Osim toga, vrlo bitan dio rehabilitacije je vježbanje, istezanje i ja?anje odgovaraju?ih miši?nih skupina.
Prirodnim putem artroza se tako?er može lije?iti prirodnim kremama i gelovima koje se danas može na?i na tržištu, te redovnim tjelesnim aktivnostima uz održavanje optimalne tjelesne težine. Pri tome ?e biti potrebno promijeniti prehrambene navike i uklju?iti tjelesne aktivnosti kao redovite šetnje, plivanje i sli?no.
Fizikalna terapija i rehabilitacija se usmjeravaju se ka smanjenju boli i upale u koljenu, povratku izgubljenog opsega pokreta i relaksaciji miši?nog spazma ako je do njega došlo. Tako?er je bitno da se radi na ja?anju svih miši?a natkoljenice kako bi oni kako aktivni stabilizatori bili spremni preuzeti ve?a optere?enja te tako smanjiti stres na hrskavicu. Tako?er je potrebno poboljšavati stabilizaciju koljenskog zgloba kroz vježbe ravnoteže.
U krajnjim slu?ajevima primjenjuje se operativne tehnike o ?ijoj vrsti odlu?uje ortoped., ovisno o stupnju ošte?enja zgloba i njegove funkcije i drugim parametrima.